Foto: HRT

PREDSJEDNIK Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius i predsjednik MICT-a, tijela koje nasljeđuje Haški sud, Theodor Meron ocijenili su u srijedu na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku kako je ICTY ostavio snažno nasljeđe i ostvario svoju misiju progona pojedinaca odgovornih za ratne zločine.

Uspostava ICTY-ija jedan je od najponosnijih trenutaka međunarodne zajednice, istaknuo je Agius. "Ponosan sam što danas pred Vijećem sigurnosti mogu reći: ispunili smo misiju", rekao je posljednji predsjednik Haškog suda podnoseći izvještaj o radu ICTY-ija. Haški sud krajem godine prestaje s radom a njegov nedovršeni posao preuzima MICT.

On je istaknuo da je sud nepristrano, neovisno i učinkovito donosio presude pojedincima a ne narodima ili vladama.  Agius je istaknuo da zatvaranjem Haškog suda ne završava posao na progonu odgovornih za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

"Odsustvo rata ne znači mir"

"Veliki broj zločina tek treba procesuirati pred nacionalnim pravosuđima, a tisuće žrtava još vapi za pravdom", kazao je Agius i pozvao međunarodnu zajednicu da podrži te napore. "Odsustvo rata ne znači mir, posebno u BiH" poručio je posljednji predsjednik ICTY-ija.

Agius je poručio i da je Haški sud svojim pravnim normama primjerice u slučaju tretiranja silovanja "izmijenio krajolik međunarodnog prava".

Slučajevi Šešelj i Karadžić

Osvrnuvši se na samoubojstvo generala Slobodana Praljka kazao je kako je to što se dogodilo bilo vrlo nesretno ali da to ne smije zasjeniti nasljeđe i presude koje je donio haški sud. Upozorio je da se neki pokušavaju eksploatirati taj slučaj i da se to ne smije dozvoliti.

Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), tijela koje nasljeđuje ICTY, Theodor Meron kazao je kako je taj sud predstavljao "istinski iznimnu prekretnicu u međunarodnoj pravdi".

Podsjećajući da je osnivanje suda prije 24 godine bilo praćeno sumnjama od toga hoće li osigurati uhićenja do toga hoće li zaživjeti i osigurati da krivci odgovaraju, Meron je kazao kako je nadmašio i najoptimističnija očekivanja i ojačao same temelje međunarodnog humanitarnog prava.

Sud je pokazao da se i najkompliciraniji predmeti mogu voditi u skladu s najvišim standardima.

On je napomenuo da MICT vodi žalbeni postupak u predmetima Šešelj i Karadžić te ponovljeno suđenje u predmetu Stanišić i Simatović.

Pravomoćnu presudu u predmetu Šešelj najavio je za prvu polovicu 2018., a presudu Karadžić krajem 2019.