Foto: Privatni album/Index/Hina 

SNJEŽNI uragani i ostale elementarne nepogode u SAD-u imaju i svoju drugu stranu medalje, a to je pozitivan efekt na potrošnju. To je bila i jedna od čudnijih stvari u SAD-u na koju sam se morao naviknuti, svaki put kada je najavljena elementarna nepogoda sve trgovine bi doslovno bile opustošene. S obzirom na povijest nepogoda to i nije čudno, jer ako pogledamo samo posljednjih nekoliko godina, od Floride skoro do Kanade su bila velika razaranja, pa je i normalno da se ništa ne prepušta slučaju. Bolje je biti pripremljen i da se ne dogodi nesreća nego da ste nepripremljeni, a dogodi se.

Bilo je dosta studija o efektima ekstremnih vremenskih uvjeta na potrošnju i tržišta dionica, sa šarolikim rezultatima poput onih Florosa (2011.) te Aladangadyja i drugih (2016).

Iako su izazvali veliki kratkoročni skok u maloprodajnoj potrošnji, ekstremni vremenski uvjeti nisu imali efekt i na tržište dionica, jer osim tih povremenih pražnjenja zaliha potrebna je konzistentna prodajna strategija da bi se odrazili i u cijeni dionica. Dalje, nijedan od sudionika maloprodajnog tržišta u SAD-u nije toliko velik da može značajnije profitirati od takvog šoka, a niti je NYSE malo i nelikvidno tržište poput ZSE-a da se može utjecati na njega.

Zašto bi vas trebalo zanimati što se događa s Agrokorom?

S druge strane, to se ne može reći za hrvatsko tržište dionica. Nedavno smo bili svjedoci napada CEO-a jedne firme na vlastito poduzeće. Pogađate, riječ je o Agrokoru. Sigurno se pitate zašto mene kao prosječnog građanina RH briga što se događa s Agrokorom? Za Agrokor samo po sebi vas ne treba biti briga, ali treba vas biti briga za svaki egzogeni element koji s određenim ciljem i svrhom povećava volatilnost tržišta ili pojedinih dionica. I osim financijskog sektora može ugroziti i ostatak realnog sektora, kroz kaskadni efekt. Bilo da je to u kratkom ili dugom roku.

Osim dnevno-političkih priča o Agrokoru od kojih nam je svima već puna kapa - je li kriv Đuro ili mali Perica - i s obzirom na to da smo već u vrlo nepovoljnoj situaciji, trebali bismo razmišljati i o ispravnim politikama i potezima da spriječimo potencijalne negativne scenarije. Nas bi trebalo zanimati trenutno rješenje problema i buduće implikacije na živote svih nas. Ovo su potencijalni izazovi u budućnosti na koje moramo obratiti pozornost:

1. Naše mirovine - secirate li naše mirovinske fondove, vidjet ćete da se portfolio ulaganja mirovinskih fondova kreće oko 50 % u domaće obveznice i 31 % u domaće dionice (jasno da su brojevi podložni dnevnim i mjesečnim fluktuacijama). Trenutno stanje je da naša buduća mirovina ovisi o junk obveznicama Republike Hrvatske i ostatku nekada najboljih poduzeća u Hrvatskoj, što ne ulijeva povjerenje posebno ako gledamo dugoročne makroekonomske pokazatelje Hrvatske poput duga i neadekvatnog rasta BDP-a.

Izvor: Sabor RH - Izvještaj o radu mirovinskih fondova za 2016.

a. ZSE burza je mala i nelikvidna burza. Već ranije sam napominjao važnost i potrebu okrupnjavanja ZSE-a uz druge burze iz regije. Jednostavno, portfolio dionica za ozbiljne investicijske poslove je premali. Osim nekada najboljih Agrokorovih tvrtki postoji još niz vezanih firmi kroz poslove dobavljača koje će izravno ili neizravno biti pogođene ako situacija eskalira. Dalje, ako maknemo ove firme, potencijalni portfolio domaćih stabilnih dionica za mirovinske fondove je izuzetno mali, a s mirovinama bi trebali koristiti princip nedržanja svih jaja u istoj košari jer onda postajemo ovisni upravo o tim istim firmama koje smo pokušavali izbjeći.

b. Šokovi na tržištu. U američkoj sam literaturi pokušao pronaći je li se ikada dogodilo da CEO firme izađe pred javnost i drastično spusti cijene dionica svoje firme pa ne dobije otkaz u 24 sata - vjerujte mi, nisam našao. Ako nema tržišne kazne za ovakva ponašanja, sutra možemo očekivati da se svaka firma koja je pod političkom prismotrom ponaša jednako, a samim time i veću volatilnost za naše mirovinske fondove. To je jedan od osnovnih razloga zašto postavljanje vladinog namjesnika u Agrokor nije bila dobra ideja. Postoje isključivi slučajevi kada je državna intervencija opravdana, ali tržište se mora samo korigirati, pogotovo tip tržišta poput dioničkog.

2. Kaskadni efekt na velike i male dobavljače. Trebamo se zapitati, ako Konzum nestane, tko će puniti police drugih trgovačkih lanaca? Mislite da će izabrati Krašove napolitanke nasuprot jeftinijih bugarskih? Ekonomija je darvinizam i u ekonomskom smislu - minimizacija troškova, bolji preživljavaju na tržištu. Iako u ovakve odluke ne bismo trebali uključivati sentiment, sjetite se toga kada budemo morali davati otkaze radnicima koji imaju malu djecu za prehranjivati, a za to se vrijeme netko u Bugarskoj veseli jer je povećao izvoz. Moramo misliti o očuvanju ekonomskog identiteta RH.

3. Utjecaji na tržište rada - zna li itko kakav će biti utjecaj na tržište rada? Gdje ćemo zaposliti sve radnike? Ako analizu usmjerimo samo na Konzum i zanemarimo male prodavaonice za koje je teško dobiti informacije, žarko crvene općine su one općine koje će biti najviše pogođene ako se ekonomska aktivnost Konzuma potpuno ugasi. Tržište rada u primorju će se lakše prilagoditi zbog svoje cikličke komponente i turizma, dok za unutrašnjost to neće biti moguće.

Izvor: https://www.konzum.hr/Prodavaonice

Koliko je snježnih uragana potrebno da se koncern ponovo pokrene?

Evidentno je da je cijelom koncernu Agrokor potrebno nekoliko pozitivnih potrošačkih šokova da ne bi eskalirala cijela situacija. Postavlja se pitanje - koliko je snježnih uragana potrebno da se koncern ponovno pokrene? U manjku informacija, jer se cijela situacija i dalje drži pod velom tajni, gotovo je nemoguće dati detaljnije analize koje ne bi izlazile iz domene špekulacija. Generalno, nas ne treba biti briga za Agrokor kao takav, nego nas treba biti briga za svaki krivi ekonomski faktor u RH koji može utjecati na sve nas. U razvijenim zemljama, postanak poduzeća Godzille koje može na ovakav opsežan način utjecati na ekonomiju ne bi bio moguć jer postoje regulatorni elementi. Nažalost, u ovom su slučaju sve vlade RH - i HDZ-a i SDP-a - podbacile i hranile Godzillu do te mjere da se sustav urušio. I na kraju dana, tko će snositi trošak ovih postupaka? Mi, građani.

Da se vratim na početak priče, u interesu svih građana RH se osobno nadam da smo mi pripremljeni sve i da se ne dogodi ništa loše, jer je to mnogo bolje nego da se dogodi a da mi nismo bili pripremljeni.

*Dejan Kovač je na postdoktorskom usavršavanju na sveučilištu Princeton. Član je American Economic Association i Royal Economic Society.