Foto: Pixsell/Sanjin Strukić/Ratko Macek

IZ BANSKIH dvora su putem vladi bliskih medija puštene informacije o novom zakonu kojim bi trebalo oštro kontrolirati objave na društvenim mrežama.

>> Vlada priprema novi zakon, kažnjavat će se govor mržnje na internetu

Naime, dva vodeća dnevna lista danas su objavila neslužbenu informaciju o tome kako vlada priprema novi zakon kojim će se kažnjavati govor mržnje na internetu i širenje lažnih vijesti.

Podsjetimo, u Njemačkoj je 1. siječnja ove godine na snagu stupio rigorozni zakon kojim se propisuje kazna od 50 milijuna eura za društvene medije koji u propisanom roku ne obrišu sporni sadržaj.

Iako nikakvi detalji o novom zakonu nisu poznati, pretpostavlja se da će se uvesti kazne za ilegalni sadržaj koji kompanije poput Facebooka, Twittera i Googlea ne uklone u određenom roku.

Čemu novi zakon o kontroli društvenih mreža?

Iako se neupućenima ovakva najava kopiranja strogog njemačkog zakona može učiniti potrebnom, treba uočiti da je u stvarnosti takva državna kontrola društvenih mreža dobrim dijelom nepotrebna, a drugim dijelom može voditi vrlo opasnoj praksi cenzuriranja sadržaja koji se ne sviđaju vladajućima.

U vladinoj najavi objavljenoj u medijima bliskim Plenkoviću stoji kako će u pripremi zakona, između ostalog, raditi Hrvatsko novinarsko društvo i GONG, ali prema informacijama iz te dvije organizacije, još ih nitko nije kontaktirao oko toga.

Što se tiče reguliranja govora mržnje, postavlja se pitanje zbog čega je potreban novi zakon kad je govor mržnje prilično dobro reguliran člankom 325. važećeg Kaznenog zakona koji kaže: "Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine."

Povodom vladinog probnog balona o novom zakonu koji bi oštro trebao regulirati objave na društvenim mrežama popričali smo s neovisnim političkim analitičarem Žarkom Puhovskim.

"Vlada je očito sjekirom počela rješavati stvari koje su davno trebali riješiti pincetom. Nisu postupali kad je trebalo postupati, a sad hoće pokazati djelotvornost drastičnim najavama. Kod nas uopće nema jasnog stava o tome što je govor mržnje, a to je zapravo govor koji se odnosi na osobe koje se napada s obzirom na porijeklo, nacionalnost i ostale karakteristike koje se ne mogu promijeniti. Pojednostavljeno 'glupi Hrvat' i 'glupi muškarac' jest govor mržnje, ali 'glupi liberal' nije. Kad se nekog napada po pripadnosti koja mu je unaprijed zadana, to je govor mržnje", pojasnio je Puhovski, koji smatra da važeći Kazneni zakon prilično dobro definira govor mržnje pa je samim time nejasna potreba za novim zakonom.

Zašto bismo vjerovali novom zakonu ako se stari ne provodi u praksi?

"Tu nije potreban novi zakon nego uputa Vrhovnog suda o tome kako bi sudovi trebali funkcionirati u takvim slučajevima", smatra Puhovski, koji dodaje kako je sudska praksa u Hrvatskoj pokazala da se prihvaća tzv. ekstrateritorijalnost interneta. Pojednostavljeno, ono što se sankcionira u stvarnom svijetu prolazi nekažnjeno na internetu, ali to nije problem nepostojećeg zakona (jer zakon postoji i jasno regulira govor mržnje) koliko njegovog neprovođenja u sudskoj praksi.

Da rezimiramo - govor mržnje i sankcije za isti odavno su definirane Kaznenim zakonom, a vlada sad najavljuje novi zakon koji bi trebao regulirati ono što nije uspio stari.

"Ako to već imamo u zakonu koji ne funkcionira u praksi, zašto bismo vjerovali novom zakonu?" pita se Puhovski.

Sankcioniranje lažnih vijesti mora biti jako restriktivno, inače je moguća cenzura

Uz najavu sankcioniranja govora mržnje, novi zakon trebao bi oštro kontrolirati one koji na društvenim mrežama šire lažne vijesti.

No tu se odmah nameće pitanje - tko će u Hrvatskoj odlučivati što su to lažne vijesti, a što nisu? Jesu li lažne vijesti kad HRT u istu ravninu stavlja teoretičare zavjera koji zagovaraju necijepljenje i priznate stručnjake?

"Lažne vijesti su nešto što se mora maksimalno restriktivno tumačiti. Dakle lažne vijesti ne mogu biti nečiji komentari, iznošenje vrijednosnih stavova - lažna vijest je kad netko svjesno i namjerno, znajući što je istina, objavi lažan podatak kako bi manipulirao javnošću. Trebalo bi, dakle, dokazati da je onaj tko je objavio lažnu vijest znao što je istina, ali je objavio laž unatoč tome. I takve slučajeve treba drakonski kažnjavati", kaže Puhovski.

No s obzirom na to da je potpuno nejasno tko bi to u Hrvatskoj trebao u kratkom roku procjenjivati što je lažna vijest, a što nije, otvara se mogućnost zloupotrebe najavljenog zakona, odnosno cenzure sadržaja koji ne odgovaraju vladajućima.

"Postoji opasnost od nove vrste cenzure, o tome uopće nema spora"

"Naravno da postoji opasnost od jedne nove vrste cenzure na društvenim mrežama, o tome uopće nema spora. Treba biti strašno oprezan i restriktivan da to ne postane cenzura sadržaja koji se nekome ne sviđa iz ovih ili onih razloga. Dodatan problem je što sudski procesi u Hrvatskoj traju jako dugo pa je samim time usporedba s Njemačkom i njihovim pravosuđem besmislena", smatra Puhovski.
 
"Vlada ovo sve radi na vrlo nečist način jer, umjesto da se pojave s vlastitim prijedlogom, ona to radi na tipično neautonoman način, kopirajući model od mame i tate u Njemačkoj, ne uzimajući u obzir tromost našeg pravosuđa, ali i nepovjerenje koje u javnosti vlada prema postupcima vlasti", zaključuje Puhovski.