Foto: FAH

EUROPSKI parlament glasao je o novim pravilima za ograničavanje štetnog izlova u ribolovu i, među ostalim, usvojio amandman hrvatske zastupnice Ruže Tomašić kojim se poništava ograničenje korištenja okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine, koje je zbog specifičnosti Jadrana bilo nepovoljno za hrvatske ribare.

Parlament je glasao o nizu amandmana kojima se žele pojednostaviti postojeća pravila i poboljšati tehničke mjere u smjeru većeg doprinosa postizanju ciljeva Zajedničke ribarstvene politike, skupa mjera na razini Europske unije kojima se osigurava da su ribarstvo i ostale industrije vezane za more ekološki, ekonomski i društveno održive i da europskim građanima pružaju zdravu prehranu.

"Nepraktični standardi"

"Trenutni standardi su nepraktični, kompleksni i rigidni, i zbog toga postoji potreba za njegovim izmjenama. Svi se slažu da trebamo pojednostavljivanje. Ne trebamo ponovno izmišljati pravila, no radije učiniti ih jasnijima i praktičnijima za implementaciju za ribare i ostale", naglasio je izvjestitelj za ovu rezoluciju, Španjolac Gabriel Mato.

Na glasanju o postojećim tehničkim mjerama u ribolovnom sektoru usvojen je amandman Ruže Tomašić kojim se briše članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine. Ta je odredba bila nepovoljna za hrvatske ribare i gotovo je obustavila takvo ribarenje od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Ured zastupnice je istaknuo kako se ribolov takvim mrežama odvija u priobalnom području gdje dubine značajno variraju zbog utjecaja morskih struja i promjenjive konfiguracije dna, a izmjenom postojeće uredbe su se uvažile specifičnosti Jadrana, što bi znatno olakšalo posao hrvatskim ribarima ako je potvrde i ostala tijela EU-a.

Velik uspjeh za hrvatsko ribarstvo

"Nakon što je Europski parlament usvojio Uredbu o tehničkim mjerama i moj amandman, sad se mora postići kompromis s Komisijom i Vijećem. Kao zamjenica koordinatora ECR grupe za ribarstvo jedina ću od hrvatskih zastupnika sudjelovati u trijalogu i dati sve od sebe da ovaj amandman bude dio kompromisnog rješenja što će konačno dovesti do izmjene Mediteranske uredbe", rekla je Tomašić koja je bila jedina hrvatska članica Odbora za ribarstvo EP-a koji je radio na izvješću.

Dubravka Šuica je potvrdu ovog amandmana proglasila velikim uspjehom za hrvatsko ribarstvo.

''Veseli me što smo današnjim glasanjem o amandmanu 174 konačno riješili važne probleme u ribarstvu s kojima se hrvatski ribari suočavaju od ulaska u Europsku uniju, omogućavanjem brisanja ograničenja za mreže plivarice. Zbog izrazito promjenjive konfiguracije morskog dna na istočnoj obali Jadrana ovu odredbu nije uvijek moguće primijeniti, a pogotovo jer se hrvatska plivaričarska flota kreće duž cijele obale u potrazi za ribom te tako ne može predvidjeti mjesto, a ni dubinu na kojoj će obavljati ribolov", istaknula je Šuica.

"Ovo je važan korak u ostvarivanju interesa naših ribara ali i u očuvanju ekosustava Jadrana, našeg najvećeg blaga! Važno je da donosimo propise koji su prilagođeni specifičnostima pojedine regije, a što je danas učinjeno za Jadransko more, jer je Europska komisija uvažila argumente znanstvene studije koja definira maksimalnu visinu mreže plivarice te odnos visine i dubine mora, a sve zbog konfiguracije morskog dna u Jadranu", dodala je.

Zajedničke mjere

Hrvatska zastupnica Marijana Petir je u raspravi čestitala kolegi Gabrielu Mati na izvješću te izrazila zadovoljstvo jer je Odbor za ribarstvo prihvatio njezine amandmane za uvođenje fleksibilnosti zbog specifičnih uvjeta ribolova u Jadranu.

Međunarodnim studijama o tehnologiji ribolova mrežama plivaricama i njihovom utjecaju na morsko dno "dokazano je kako prilikom ribolova u Jadranu ne dolazi do spuštanja mreže do dna bez obzira na dubinu'', kazala je Petir.

Petir je rekla kako bi ''trenutnim odredbama europskog zakonodavstva ograničenjem korištenja okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto visine mreže, te zbog utjecaja morskih struja, ali i promjenjive konfiguracije morskog dna, ribolov tim mrežama bio gotovo obustavljen'' na Jadranu i u raspravi naglasila da bi to bespovratno ugrozilo dvije tisuće ljudi koji rade na brodovima i 15 tisuća ljudi koji rade u preradi i svim drugim popratnim djelatnostima na hrvatskim otocima i priobalju.

Povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella u ponedjeljak u raspravi sa zastupnicima Europskog parlamenta ustvrdio je da dopuštanje mreža plivarica u Hrvatskoj "ide protiv našeg pravila iz Mediteranske uredbe iz 2006." i potkopava očuvanje ribljeg fonda u Jadranu.

Prema pisanju Euractiva, države članice su se 2013. obvezale na zajedničke mjere kojima je zacrtano da se do 2020. zaustavi sva neodrživa eksploatacija ribljih zaliha.

Europska agencija za okoliš (EEA) ranije je upozoravala kako su mnoge europske zalihe riba pretjerano eksploatirane, što dovodi do opasnosti da se ugrozi njihova moć obnavljanja i može dovesti do njihovog nestanka.

EEA tvrdi kako je tako ugroženo gotovo 60 posto vrsta riba koje se love u komercijalne svrhe, što znači da im takva brzina izlova ne omogućava održivu reprodukciju vrste.

Problem pretjeranog izlova

Područje sjeveroistoka Atlantskog oceana i Baltičkog mora po tom pitanju stoji bolje od Crnog mora i Sredozemlja.

Studija Europske komisije objavljena prošle godine pokazala je da je ugroženo više od 90 posto ribljih zaliha u Mediteranu, području na kojem od ribarstva živi gotovo 300 tisuća ljudi, a mnoge vrste su na rubu nestanka.

Pretjerani izlov ribe dugoročno negativno djeluje na okoliš, ali i na gospodarstvo i društvo, piše Euractiv, jer dovodi do gubitka poslova u ribarskom sektoru. Svjetska banka je prošle godine procijenila da se zbog lošeg upravljanja ribarskim fondom godišnje gubi 70 milijardi eura u cijelom svijetu, a oko 15 posto tog broja odnosi se na Europu.

U Europi se trenutno godišnje lovi 3,5 milijuna tona ribe, no s boljim upravljanjem ribljim fondom ta bi brojka mogla narasti do 5,5 milijuna tona, odnosno za 57 posto, procijenila je neprofitna organizacija Oceana.

Parlament je u tom kontekstu izglasao i ograničavanje korištenja povlačne mreže s električnim impulsima, tehnike koja se koristi izvan mediteranskog područja, a za koju dio znanstvenika tvrdi da ima štetan utjecaj na morska staništa.

Parlament je izglasao pojednostavljivanje pravila o ribarskoj opremi i minimalnoj veličini ribe, ali i težnju postupnoj redukciji izlova premlade ribe.

Predloženo je i uvođenje restrikcije ulova morskih sisavaca, ptica i reptila, s posebnim naglaskom na osjetljiva staništa, te su se zabranile prakse poput odbacivanja tržišno jeftine ribe.

Parlament je u tu svrhu autorizirao Odbor za ribarstvo da započne razgovore s Vijećem o konačnoj formulaciji cjelokupne uredbe prihvaćene u utorak.