VIDEO Pogledajte izuzetno rijetku pomrčinu plavog super-Mjeseca
Kako biste ipak mogli uživati u spektaklu, na Indexu ćemo vam prenositi snimku uživo čiji je početak NASA najavila za 11:30 po našem vremenu. Početak djelomične pomrčine po našem vremenu počet će u 12:48 h. Tada će zapravo imati smisla početi gledati prijenos. U punu sjenu Mjesec će ući u 13:52 h, a najljepši i najzanimljiviji dio - sredinu pomrčine, moći ćete vidjeti oko 14:30. Kod nas će Mjesec izaći malo poslije 17 h.
Što je super-Mjesec?
Putanja po kojoj Mjesec kruži oko Zemlje nije savršena kružnica, već je blago izdužena elipsa. Pritom je ona malo pomaknuta pa se točka u kojoj je najbliži Zemlji naziva perigej, a točka u kojoj je najudaljeniji - apogej. Mjesec je u prosjeku od Zemlje udaljen oko 384.400 km. Pod utjecajem gravitacije Sunca i planeta (prvenstveno Sunca) putanja Mjeseca se u odnosu na Zemlju dodatno malo pomiče pa nije svaki perigej jednako blizu kao što nije ni svaki apogej jednako daleko. U perigeju Mjesec najbliže prilazi Zemlji na oko 356.500 km, dok je u apogeju najviše udaljen oko 406.700 km. Super-Mjesec nije službeni, astronomski termin, već je kovanica koju su smislili promatrači neba i mediji. Astronomi koriste termine Mjesec u perigeju i Mjesec u apogeju.
Kada je Mjesec u perigeju, on je prividno (za naše oči) veći (za 14%) i sjajniji (za 30%) nego kada je u apogeju, kada se uobičajeno zove mikro-Mjesecom (najmanji puni Mjesec). (Pogledajte grafiku gore)
Što je plavi Mjesec?
Plavim Mjesecom naziva se pojava u kojoj se u jednom kalendarskom mjesecu puni Mjesec javlja po drugi put. Takva pojava moguća je jer Mjesecu treba 29,53 dana da obiđe oko Zemlje, dok kalendarski mjesec može trajati 31 dan.
Naziv nema nikakve veze sa stvarnom bojom Mjeseca, mada on ponekad, u određenim atmosferskim prilikama, doista može imati plavu boju, primjerice kada vulkanske erupcije u atmosferu izbace čestice koje na određeni način raspršuju svjetlost.
Uobičajena boja Mjeseca tijekom pomrčine je crvena pa se on tada često naziva i krvavim.
Pomrčina Mjeseca
Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu. Vidljiva je s cijele Zemljine polutke na kojoj je u to vrijeme noć. Mjesec tada nije potpuno taman već je crvenkaste boje jer je obasjan svjetlošću sunčevih zraka koje su raspršene u Zemljinoj atmosferi.
Nastaje kada je Mjesec pun, a stožac sjene koji stvara Zemlja udaljen najviše 11° od jednoga Mjesečeva čvora. Kako Zemljina sjena tim područjem prolazi svakih 21 do 22 dana, a puni Mjesec se ponavlja svakih 29,53 dana, u jednoj godini mogu se dogoditi najviše tri pomrčine Mjeseca. No također je moguće da se ne dogodi niti jedna. Površina Zemljine sjene nekoliko je puta veća od površine Mjeseca, pa Mjesec kroz nju može prolaziti do 1 sat i 47 minuta, ovisno o tome odakle gledamo.
Što očekivati u Hrvatskoj?
Mjesec će iz Zemljine sjene danas izaći prije nego što u Hrvatskoj izađe na nebu (pogledajte NASA-inu kartu sasvim dolje).
Popularizator astronomije Ante Radonić kaže da će se sljedeći slučaj pomrčine plavog super-Mjeseca moći vidjeti 2037. s time da se ni tada neće vidjeti iz Hrvatske.
Danas ćemo dakle u Hrvatskoj moći gledati samo plavi, super-Mjesec. No ljudsko oko na otvorenom nebu teško može uočiti da je Mjesec veći i sjajniji od prosjeka.
"Čovjek mora biti jako dobro izvježban da bi golim očima primijetio razliku između super-Mjeseca i uobičajenog punog Mjeseca. On će prividno biti oko 7% veći od prosječnog punog Mjeseca, odnosno oko 14% od najmanjeg, kada je u apogeju. Sjaj će biti oko 30% veći od najmanjeg sjaja. Ja osobno ne mogu vidjeti tu razliku", kaže Radonić.
"Tu ima još jedna zanimljivost. Kada je Mjesec na nebu iznad juga, on nam je bliži za jedan polumjer Zemlje nego kada je na horizontu, kada izlazi. Budući da će on iz naše perspektive biti pun u 14:30 h, mi ćemo ga vidjeti slično punog kao što je bio sinoć. On je zapravo jučer u 10:54 h prijepodne bio u pravom perigeju", tumači naš astronom.
Znanstvene zanimljivosti
Radonić kaže da je za znanost zanimljivo to što će američki satelit Lunar Reconnaissance Orbiter, koji oko Mjeseca kruži od 2009., za vrijeme pomrčine isključiti svoje instrumente.
"Naime, njegove solarne ploče za to vrijeme neće proizvoditi struju pa će instrumenti ovisiti o baterijama. Kada je bio mlađi, instrumenti su prelazili na baterije i nisu se isključivali. Sada je već stariji pa će NASA isključiti uređaje kako bi ih zaštitila za nekoliko sati koje će letjelica provesti u sjeni", rekao je Radonić.
"NASA inače koristi uređaje LRO-a za mjerenja temperature površine Mjeseca za tijekom pomrčine. To će ovaj puta raditi teleskop s Havaja. Ta mjerenja su važna jer otkrivaju strukturu tla – tamo gdje ima više stijena, koje bolje čuvaju toplinu od pijeska, jasno se vidi jači sjaj u infracrvenom području. Tijekom pomrčine naglo pada temperatura Mjeseca pa se takve stijene jasno vide. To je posebno zanimljivo u područjima u kojima se nalaze krateri. Kada su na Mjesec padali meteoriti, formirali su se krateri, a promatranja otkrivaju gdje u njima ima više, a gdje manje stijena", pojasnio je Radonić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google
