DEMONSTRACIJA MOĆI Pogledajte najveću smotru kineske mornarice ikad
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Screenshot: Al Jazeera
KINESKI predsjednik Xi Jinping pokazao je svu moć kineske mornarice na dosad najvećoj mornaričkoj smotri u povijesti te zemlje, a pred skoru mornaričku vojnu vježbu u Tajvanskom tjesnacu.
Xi je u vojnoj uniformi, s palube razarača, održao smotru ukupno 48 ratnih brodova, 76 aviona i više od 10.000 vojnika i mornara u blizini luke Sanya, u Južnom kineskom moru, koje je inače predmet teritorijalnog spora Kine i njenih susjeda.
48 ratnih brodova, više od polovice izgrađeno u zadnjih pet godina
O Xijevim vojnim ambicijama svjedoči podatak da je više od polovice brodova koji su sudjelovali na smotri izgrađeno u pet godina otkad je ovaj sve moćniji kineski vođa došao na vlast. Među brodovima bio je i nosač aviona Liaoning, izvijestila je kineska novinska agencija Xinhua.
Kina već dva desetljeća gradi mornaricu ''plave vode'' koja bi bila sposobna projicirati silu u Indijski i Tihi ocean, koji okružuju kineske ekonomske interese u Africi, na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji, piše Bloomberg. Nadalje, Kina je lani porinula svoj prvi nosač aviona izgrađen u zemlji.
Ovaj trend sve više zabrinjava i američku vojsku. Admiral Harry Harris, zapovjednik američkog pacifičkog zapovjedništva, u veljači je upozorio Kongres da bi ''impresivan razvoj kineske vojske uskoro mogao izazvati SAD u gotovo svakoj domeni''.
Xi: Izgradit ćemo mornaricu svjetske klase
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Xi je pozvao svoju mornaricu da ostane budna, čuva nacionalne interese i ojača vodstvo Komunističke partije, prema izjavi koju je jučer objavilo ministarstvo nacionalne obrane. ''Zadaća izgradnje moćne narodne mornarice nikad nije bila toliko goruća kao danas. Mi ćemo nepokolebljivo ubrzati modernizaciju naše mornarice i težiti da od nje izgradimo mornaricu svjetske klase'', poručio je Xi u svom govoru.
A nakon smotre ova impresivna flota ide na vojne vježbe pored obale Tajvana koje počinju 18. travnja i traju tri dana. Vježbe su prve takve u najmanje dvije godine, a uslijedit će samo nekoliko tjedana nakon što je američki predsjednik Donald Trump potpisao zakon kojim podiže diplomatski status Tajvana, dopuštajući određene službene posjete na visokom nivou.
Kina je na to reagirala vrlo negativno budući da Tajvan smatra odmetnutim dijelom jedinstvene kineske nacije. Tenzije između Kine i Tajvana u porastu su otkad je na izborima tajvansku vladu naklonjenu Pekingu zamijenila ona koja se zalaže za potpunu neovisnost.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google
