Ilustracija: 123rf

CIJENE nafte oslabile su danas nakon objave podataka o porastu broja bušotinskih postrojenja u SAD-u, što upućuje na povećanje proizvodnje u budućnosti.

Na londonskom je tržištu cijena barela oslabila 49 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 73,57 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 51 cent nižoj cijeni, od 67,89 dolara.

Tvrtka Baker Hughes izvijestila je da je u prošlome tjednu broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 5, na ukupno 820. U istom prošlogodišnjem razdoblju aktivno je bilo samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena te se odlučuju na pojačanu proizvodnju. A to potkopava nastojanja OPEC-a da smanji ponudu na svjetskom tržištu.

Ukupna proizvodnja u SAD-u porasla je za četvrtinu od sredine 2016.

Nadalje, američka proizvodnja iz škriljaca na najvišoj je razini u posljednje tri godine. Ukupna proizvodnja u SAD-u porasla je za četvrtinu od sredine 2016. na rekordnih 10,54 milijuna barela dnevno. Trenutno samo Rusija u svijetu proizvodi više nafte od SAD-a, a njezina proizvodnja kreće se oko 11 milijuna barela dnevno.

Unatoč današnjem padu, cijene nafte i nadalje imaju potporu, posebno zbog snažne azijske potražnje. Cijene nafte porasle su za 25 posto u posljednjih godinu dana zahvaljujući rezovima proizvodnje od 2017., koje predvodi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u nastojanjima da smanji prezasićenost.

"Dodatni pritisak na cijene je i pitanje američkih sankcija protiv izvoznica Venezuele, Rusije i Irana", izjavio je Kerry Craig iz Morgan Asset Managementa. Podsjeća na mjere koje je američka vlada pokrenula protiv ruskih kompanija i pojedinaca, kao i na mogućnost podizanja novih sankcija Venezueli te članici OPEC-a Iranu.

Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 70,36 dolara, što znači da je pala 60 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.