Demencija u nekim slučajevima može potaknuti kreativnost
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SLUČAJ starca koji boluje od demencije i koji je počeo slikati iako ga umjetnost nikad prije nije zanimala, pokazuje paradoksalnu činjenicu: bolest koja ljude lišava osobnosti može potaknuti njihovu kreativnost.
Tom je muškarcu u 65. godini dijagnosticirana demencija uzrokovana oštećenjem prednjega dijela mozga. Bolest izaziva nesposobnost apstraktnog mišljenja, jezične probleme i poteškoće u rasuđivanju te neprilagođeno ponašanje.
Do sedamdesete godine bolest je napredovala do stupnja kada više nije mogao normalno komunicirati, a imao je i teškoća s razumijevanjem riječi i rečenica.
Jednoga mu je dana, međutim, žena dala olovku, pa je počeo crtati. Ona tvrdi da nikad prije nije pokazivao zanimanje za umjetnost, no u sljedećih je šest mjeseci slikao svakoga dana u točno određeno vrijeme.
Većina njegovih djela bili su autoportreti, stoji u izvješću objavljenom u časopisu ´Neurology´, a slike pokazuju da je zadržao stanovitu vezu s vanjskim svijetom. Kada mu je umrla majka, njegova žena je mislila kako toga uopće bio svjestan. No, jednoga je dana naslikao crkvu i glavu što bi moglo predstavljati smrt.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Autorica studije dr. Caroline Thomas-Anterion, iz bolnice u St. Etienneu u Francuskoj, pretpostavlja da oštećenje mozga koje uzrokuje demenciju pojačava aktivnost drugih dijelova mozga odgovornih za percepciju.
´Vizualne vještine mogu se izoštriti kada su uništene govorne i društvene funkcije´, izjavila je dr. Thomas-Anterion.
I prije su bili poznati slučajevi dementnih pacijenata koji su postali kreativniji, no mislilo se da bolesnici kod kojih je demencija povezana s Alzheimerovom bolešću nisu skloni slikanju, dodala je Thomas-Anterion.
Govoreći o slučaju muškarca koji je počeo slikati u kasnoj fazi života, dr. Thomas-Anterion je rekla kako je njegova žena liječnicima donijela slike ne bi li im pokazala da joj je muž još sposoban misliti.
Tom je muškarcu u 65. godini dijagnosticirana demencija uzrokovana oštećenjem prednjega dijela mozga. Bolest izaziva nesposobnost apstraktnog mišljenja, jezične probleme i poteškoće u rasuđivanju te neprilagođeno ponašanje.
Do sedamdesete godine bolest je napredovala do stupnja kada više nije mogao normalno komunicirati, a imao je i teškoća s razumijevanjem riječi i rečenica.
Jednoga mu je dana, međutim, žena dala olovku, pa je počeo crtati. Ona tvrdi da nikad prije nije pokazivao zanimanje za umjetnost, no u sljedećih je šest mjeseci slikao svakoga dana u točno određeno vrijeme.
Većina njegovih djela bili su autoportreti, stoji u izvješću objavljenom u časopisu ´Neurology´, a slike pokazuju da je zadržao stanovitu vezu s vanjskim svijetom. Kada mu je umrla majka, njegova žena je mislila kako toga uopće bio svjestan. No, jednoga je dana naslikao crkvu i glavu što bi moglo predstavljati smrt.
´Vizualne vještine mogu se izoštriti kada su uništene govorne i društvene funkcije´, izjavila je dr. Thomas-Anterion.
I prije su bili poznati slučajevi dementnih pacijenata koji su postali kreativniji, no mislilo se da bolesnici kod kojih je demencija povezana s Alzheimerovom bolešću nisu skloni slikanju, dodala je Thomas-Anterion.
Govoreći o slučaju muškarca koji je počeo slikati u kasnoj fazi života, dr. Thomas-Anterion je rekla kako je njegova žena liječnicima donijela slike ne bi li im pokazala da joj je muž još sposoban misliti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati