"ZA MEDITERANSKO more je prekasno. Caulerpa Taxifolia neće nikad biti istrebljena" - izjavio je Alexander Meinesz, profesor biologije na Nice-Sophia Antipolis sveučilištu u Francuskoj, koji je prvi podigao uzbunu među znanstvenicima zbog prijetnje toksične alge. "Ta će vrsta uskoro osvojiti čitavo priobalje Mediterana", rekao je Meinesz.

San Francisco Gate u današnjem izdanju priču o toksičnoj tropskoj "algi ubojici" započinje prizorom s Hvara.

Ništa neobično, jer Starigradska uvala jedna je od lokacija kojima je Caulerpa Taxifolia donijela najviše štete. Alga se u zaljevu Stari Grad proširila na više od 30 hektara površine, gdje su postepeno nestali morski ježevi, spužve, koralji, a potom i neke vrste riba.

Ako je za vjerovati najčešće spominjanoj teoriji, alga je u područje hvarskog i bračkog akvatorija dospijela na bizaran način. Caulerpa Taxifolia, za trope bezopasna alga, bila je držana u rimskom prirodoslovnom muzeju kao stanište za tropske vrste. Pri čišćenju akvarija dio alge dospio je kanalizacijom u more. Alga se, kao u hororu B produkcije, primila za dno jedrilice, koja ju je prije sedam godina dopremila do Hvara.

Originalni krivci zapravo se nalaze, ili su se nalazili, u zoološkom vrtu Wilhelmina u Stuttgartu, koji je sedamdesetih algu s Pacifika izložio u svom tropskom akvariju. Alga, koja je u normalnim uvjetima mogla egzistirati samo u temperaturnim uvjetima tropskog mora, u međuvremenu je mutirala i postala otporna na niže temperature.

Stuttgartski Zoološki vrt primjerke lijepe trave dijelio je drugim institucijama u Europi. Tako se 1984. u moru pored Oceanografskog muzeja u Monacu pojavila alga "alien". Znanstvenici su bili fascinirani, te su očekivali kako će alga preko zime uginiti. Nije uginula.

Kako u mediteranskoj klimi, za razliku od tropske, ne postoji njen prirodni neprijatelj, alga se rapidnom brzinom počela širiti oko Hvara, prekrivajući dno i time gušeći ostale vrste. Njen je daljnji razvoj praktički nezaustavljiv, osobito s obzirom na činjenicu da država u njeno odstranjivanje ulaže daleko premalo u odnosu na katastrofalne posljedice koje alga uzrokuje.

Sudionik programa GLOBE i volonter u nedavnoj akciji čišćenja bračkog priobalja od opake tropske štetočine, Zoran Janković, rekao je Index.hr-u kako je algu vrlo teško odstranjivati. "Alga je vrlo krhka i ako se ispravno i u potpunosti ne odstrani, njeni dijelovi mogu se raspršiti i kilometrima, gdje se nanovo nastani. Štetu tako rade i neobučeni volonteri."

SF Gate zabrinut je za kalifornijski akvatorij, u ovom trenutku praktički nedirnut od opasne alge. Sredozemlju su, s druge strane, kako se čini - trenuci odbrojani.

"Ona je svake godine sve veća" - rekao je za San Francisco Gate Ante Žuljevć iz Instituta oceanografije u blizini Splita. "Caulerpa se širi poput raka na čovjeku. Pokušat ćemo je obuzdati dok ne otkrijemo način kako je zaustaviti."