NASTAVILI se potrošnja slatke vode sadašnjom brzinom, dvije trećine stanovnika Zemljine kugle bit će žedno do 2025. Zbog smanjenja zaliha pitke vode u 21. stoljeću moglo bi se voditi 300 ratova, procjenjuje UN.

To su činjenice do kojih su došli stručnjaci Ujedinjenih naroda, i zbog kojih je UN 2003. proglasio Godinom slatkih voda. Smisao je da se svjetsko stanovništvo upozna kako je količina slatkih voda ograničena te kao treba raditi na pravilnoj raspodjeli i štednji.

Stručnjaci procjenjuju da će u 21. stoljeću upravo ubrzano smanjenje svjetskih zaliha raspoložive slatke vode postati glavno ekološko, sigurnosno i gospodarsko pitanje. Nedovoljne količine pitke vode mogle bi izazvati 300 međudržavnih sukoba. Stanovništvo u svijetu već danas troši preko polovice svih dostupnih zaliha slatke vode u rijekama, jezerima i podzemnim vodonosnicima.

Na Zemlji se ukupno nalazi 1386 milijuna kubičnih kilometara vode, od čega je 97,5 posto slana voda. Zanči, za a ljudske potrebe može se koristiti samo 0,8 posto ukupne količine vode na zemlji, jer je desalinizacija morske vode još uvijek preskupa.

Hrvatska raspolaže velikim zalihama slatke vode

Hrvatska spada među zemlje s većim zalihama slatke vode po glavi stanovnika. Prema podacima časopisa Hrvatske, godišnje po stanovniku naša zemlja raspolaže s oko16 tisuća kubičnih metara vode. Postoje sumnje kako se s raspoloživim zalihama pretjetralo, no stručnjaci se slažu da su količine slatke vode u svakom slučaju velike. Dr. Ognjen Bonacci tvrdi da godišnja količina slatke vode u Hrvatskoj po stanovniku iznosi nešto manje od šest tisuća kubičnih metara.

Splitski hidrolog kaže da su vodeni tokovi i podzemne vode i dalje izloženi velikim onečišćivačima. Kako kaže, najveći problem očuvanja slatke vode u Hrvatskoj jesu nerazvijena i stara mreža odvodnje te nedovoljno pročistača za vodu.

Generalni direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović u izjavi za Hinu kaže da je u više hrvatskih gradova u tijeku izgradnja odvodnje i pročistača, no potrebe su mnogo veće. Marasović tvrdi da kakvoća hrvatskih voda većinom zadovoljava kriterije, osobito nakon 1990., kad je smanjen negativan utjecaj industrije.