Predstavljen "Hrvatski iseljenički zbornik 2003."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GODIŠNJAK Hrvatske matice iseljenika ´Hrvatski iseljenički zbornik 2003.´, u tiskanom i elektroničkom izdanju, danas je predstavljen u Hrvatskoj matici iseljenika.
Taj zbornik obuhvaća 35 samostalnih autorskih priloga razvrstanih u osam tematskih cjelina - Znaci vremena, Baština, Dijaspora, Mostovi, Duhovnost, Znanost, Nove knjige i Virtualna Hrvatska. U zborniku se nalaze i kratki sažetci na engleskom i španjolskom jeziku.
Autori su tekstova ugledni književnici, sociolozi, antropolozi, povjesničari i znanstvenici iz Hrvatske i svijeta, koji na 350 stranica donose novosti iz petnaestak zemalja.
Glavna tema zbornika, po riječima urednice Vesne Kukavice, ulazak je gradišćanskih Hrvata u Europsku uniju.
Gradišćanski Hrvati u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj već se desetak godina na razne načine privikavaju na novo zajedništvo. Osim toga, kako je rečeno, Matičin godišnjak uz niz novosti iz života hrvatskih autohtonih manjina donosi i najvažnija događanja u kulturnom životu mlađe i starije prekomorske dijaspore - od Kanade i Ognjene Zemlje do Australije i Novog Zelanda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna posebno je izdvojio tekst Josipa Šentije ´Desetljeće neovisne Hrvatske´, ističući da se u njemu jasno vidi što je naša povijest te da ona nije niti smicalica, niti euforija.
Vladimir P. Goss prevoditelj engleskih sažetaka, osvrćući se na tekst Tuge Tarle ´Kako su se prepoznale Hrvatska i dijaspora´, naglasio je da on jasno govori o pitanju povezanosti, jedinstvenosti, ali i razlika.
Govoreći o tekstu Ljubomira Antića ´Narodni pokret 1903. i čileanski Hrvati´, Goss je izrazio zadovoljstvo što su se Hrvati prije više od stoljeća osjećali jednako kao i 90-ih godina, kada je dijaspora s nestrpljenjem iščekivala, preko satelita, Kroniku dana iz domovine.
Taj zbornik obuhvaća 35 samostalnih autorskih priloga razvrstanih u osam tematskih cjelina - Znaci vremena, Baština, Dijaspora, Mostovi, Duhovnost, Znanost, Nove knjige i Virtualna Hrvatska. U zborniku se nalaze i kratki sažetci na engleskom i španjolskom jeziku.
Autori su tekstova ugledni književnici, sociolozi, antropolozi, povjesničari i znanstvenici iz Hrvatske i svijeta, koji na 350 stranica donose novosti iz petnaestak zemalja.
Glavna tema zbornika, po riječima urednice Vesne Kukavice, ulazak je gradišćanskih Hrvata u Europsku uniju.
Gradišćanski Hrvati u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj već se desetak godina na razne načine privikavaju na novo zajedništvo. Osim toga, kako je rečeno, Matičin godišnjak uz niz novosti iz života hrvatskih autohtonih manjina donosi i najvažnija događanja u kulturnom životu mlađe i starije prekomorske dijaspore - od Kanade i Ognjene Zemlje do Australije i Novog Zelanda.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna posebno je izdvojio tekst Josipa Šentije ´Desetljeće neovisne Hrvatske´, ističući da se u njemu jasno vidi što je naša povijest te da ona nije niti smicalica, niti euforija.
Vladimir P. Goss prevoditelj engleskih sažetaka, osvrćući se na tekst Tuge Tarle ´Kako su se prepoznale Hrvatska i dijaspora´, naglasio je da on jasno govori o pitanju povezanosti, jedinstvenosti, ali i razlika.
Govoreći o tekstu Ljubomira Antića ´Narodni pokret 1903. i čileanski Hrvati´, Goss je izrazio zadovoljstvo što su se Hrvati prije više od stoljeća osjećali jednako kao i 90-ih godina, kada je dijaspora s nestrpljenjem iščekivala, preko satelita, Kroniku dana iz domovine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati