PREDSTAVLJEN ´ŽIVOT I SMRT U PULI´ SLAVENA BERTOŠE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Knjiga ´Život i smrt u Puli starosjeditelji i doseljenici od 17. do početka 19. stoljeća´ Slavena Bertoše velik je prinos hrvatskoj demografskoj povijesti o seobama stanovništva, istaknuo je na današnjem predstavljanju knjige u Matici hrvatskoj recenzent akademik Petar Strčić, dodavši da su autoru glavno i gotovo jedino povijesno vrelo bile župne knjige.
Težište je knjige, koju je objavila Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije, na problematici doseljavanja u Pulu, zbog čega se mijenjao etnički i društveni ustroj. U Puli je u to doba umiralo 41,65 osoba na godinu, a krstilo se 29,25 djece, dok je prosječna dob bila tek 24,54 godine, što se pripisuje visokoj smrtnosti djece.
Na šestotinjak stranica knjige Bertoša potanko piše ne samo o rođenim, umrlim i vjenčanim nego i o nezakonitoj djeci, ubojicama i osuđenicima, neobičnim smrtima, dugovječnim ljudima, siromasima i prosjacima, te različitim zanimanjima.
Akademik Vladimir Stipetić u predgovoru knjizi istaknuo je kako je posebno vrijedna Bertošina analiza stanovništva u Puli, koje se sastojalo od velikog broja vojnika i vojnih osoba. Razlog tomu je velika strateška važnost Pule i Puljštine, drži Stipetić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Knjiga je pionirski pothvat jer, kako je ustvrdila recenzentica Mira Kolar, ni za jedan hrvatski grad nema takve demografske raščlambe.
Slaven Bertoša rođen je 1967. u Puli, a povijest je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u Veneciji. Radi na pulskom Filozofskom fakultetu. ´Život i smrt u Puli - starosjeditelji i doseljenici od 17. do početka 19. stoljeća´ njegov je doktorski rad.
Težište je knjige, koju je objavila Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije, na problematici doseljavanja u Pulu, zbog čega se mijenjao etnički i društveni ustroj. U Puli je u to doba umiralo 41,65 osoba na godinu, a krstilo se 29,25 djece, dok je prosječna dob bila tek 24,54 godine, što se pripisuje visokoj smrtnosti djece.
Na šestotinjak stranica knjige Bertoša potanko piše ne samo o rođenim, umrlim i vjenčanim nego i o nezakonitoj djeci, ubojicama i osuđenicima, neobičnim smrtima, dugovječnim ljudima, siromasima i prosjacima, te različitim zanimanjima.
Akademik Vladimir Stipetić u predgovoru knjizi istaknuo je kako je posebno vrijedna Bertošina analiza stanovništva u Puli, koje se sastojalo od velikog broja vojnika i vojnih osoba. Razlog tomu je velika strateška važnost Pule i Puljštine, drži Stipetić.
Knjiga je pionirski pothvat jer, kako je ustvrdila recenzentica Mira Kolar, ni za jedan hrvatski grad nema takve demografske raščlambe.
Slaven Bertoša rođen je 1967. u Puli, a povijest je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u Veneciji. Radi na pulskom Filozofskom fakultetu. ´Život i smrt u Puli - starosjeditelji i doseljenici od 17. do početka 19. stoljeća´ njegov je doktorski rad.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati