Završen kolokvij "Dvostruka uzvojnica - pedeset godina poslije"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKO biološko društvo 1885 trodnevnim se kolokvijem ´Dvostruka uzvojnica pedeset godina poslije´ priključilo znanstvenicima diljem svijeta koji ove godine obilježavaju pola stoljeća od razrješenja strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA) epohalnoga otkrića britanskoameričkoga znanstvenog ´dvojca´ Francisa Cricka i Jamesa Watsona.
Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) u Zagrebu bio je mjesto na kojemu su tijekom tri dana znanstvenici razgovarali o tom znanstvenom otkriću u njegovoj povijesnoj perspektivi.
Razmijenili su i najnovije spoznaje u znanstvenim područjima koja su se razvila zahvaljujući Watson-Crickovu otkriću za koje su oni 1962., devet godina poslije razrješenja strukture DNA, i ´ovjenčani´ Nobelovom nagradom.
Hrvatsko biološko društvo kolokvij je posvetilo akademiku Željku Trgovčeviću, jednom od najpoznatijih hrvatskih molekularnih biologa, u čiju spomen je utemeljena i nagrada za mlade hrvatske molekularne biologe.
Na iznimne znanstvene rezultate akademika Trgovčevića u pismu koje je uputio sudionicima kolokvija podsjetio je i Miroslav Radman, svjetski poznat znanstvenik hrvatskoga podrijetla.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Radman koji trenutačno sudjeluje na znanstvenome skupu o istoj temi - 50. obljetnici Watson-Crickova otkrića u Cold Spring Harbor laboratorijima u New Yorku istaknuo je kako je smrću akademika Trgovčevića nastala velika praznina u hrvatskoj molekularnoj biologiji.
Kako piše Radman, tu bi prazninu trebali nadomjestiti znanstvenici koji će raditi u mediteranskome institutu za znanosti o životu u Splitu.
Profesor Radman potaknuo je osnivanje toga instituta koji će biti smješten u vili Dalmaciji.
Radovi na sanaciji toga prostora već su počeli temeljem ugovora koji su nedavno potpisali Ministarstvo znanosti i tehnologije i Sveučilište u Splitu, a trebali bi biti gotovi do početka nove 2003./2004. akademske godine.
Po riječima predsjednice Društva Vesne Besendorfer, kolokvij je trebao i ´otškrinuti vrata´ u to kojim se putovima želi ići u istraživanjima na području molekularne biologije.
Na kolokviju su izlagali i akademici Željko Kućan, Milan Meštrov, Sibila Jelaska.
Akademik Kućan govorio je o Watson-Crickovu otkriću u povijesnoj perspektivi, akademik Meštrov o ekologiji u teoriji i praksi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, akademik Sibila Jelaska govorila je o utjecaju metoda kulture tkiva i stanica na razvoj biljne biologije.
Završnoga dana kolokvij Josip Balabanić održao je predavanje pod nazivom ´Teorija descendencije kao teorija ascendencije´, a Darko Polšek govorio je o ulozi biologije u sociologiji.
Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) u Zagrebu bio je mjesto na kojemu su tijekom tri dana znanstvenici razgovarali o tom znanstvenom otkriću u njegovoj povijesnoj perspektivi.
Razmijenili su i najnovije spoznaje u znanstvenim područjima koja su se razvila zahvaljujući Watson-Crickovu otkriću za koje su oni 1962., devet godina poslije razrješenja strukture DNA, i ´ovjenčani´ Nobelovom nagradom.
Hrvatsko biološko društvo kolokvij je posvetilo akademiku Željku Trgovčeviću, jednom od najpoznatijih hrvatskih molekularnih biologa, u čiju spomen je utemeljena i nagrada za mlade hrvatske molekularne biologe.
Na iznimne znanstvene rezultate akademika Trgovčevića u pismu koje je uputio sudionicima kolokvija podsjetio je i Miroslav Radman, svjetski poznat znanstvenik hrvatskoga podrijetla.
Radman koji trenutačno sudjeluje na znanstvenome skupu o istoj temi - 50. obljetnici Watson-Crickova otkrića u Cold Spring Harbor laboratorijima u New Yorku istaknuo je kako je smrću akademika Trgovčevića nastala velika praznina u hrvatskoj molekularnoj biologiji.
Kako piše Radman, tu bi prazninu trebali nadomjestiti znanstvenici koji će raditi u mediteranskome institutu za znanosti o životu u Splitu.
Profesor Radman potaknuo je osnivanje toga instituta koji će biti smješten u vili Dalmaciji.
Radovi na sanaciji toga prostora već su počeli temeljem ugovora koji su nedavno potpisali Ministarstvo znanosti i tehnologije i Sveučilište u Splitu, a trebali bi biti gotovi do početka nove 2003./2004. akademske godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po riječima predsjednice Društva Vesne Besendorfer, kolokvij je trebao i ´otškrinuti vrata´ u to kojim se putovima želi ići u istraživanjima na području molekularne biologije.
Na kolokviju su izlagali i akademici Željko Kućan, Milan Meštrov, Sibila Jelaska.
Akademik Kućan govorio je o Watson-Crickovu otkriću u povijesnoj perspektivi, akademik Meštrov o ekologiji u teoriji i praksi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, akademik Sibila Jelaska govorila je o utjecaju metoda kulture tkiva i stanica na razvoj biljne biologije.
Završnoga dana kolokvij Josip Balabanić održao je predavanje pod nazivom ´Teorija descendencije kao teorija ascendencije´, a Darko Polšek govorio je o ulozi biologije u sociologiji.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati