Poslijediplomsko središte Dubrovnik (PSD) prerast će u ključnu ustanovu Sveučilišta u Zagrebu za provedbu poslijediplomskih programa interdisciplinarnoga i međunarodnoga karaktera, doznaje se od Vlaste VizekVidović, prorektorice za međunarodnu suradnju zagrebačkoga Sveučilišta.

Vizija je to PSD-a iz Razvojne strategije koju je prihvatio Senat Sveučilišta u Zagrebu u ožujku kad je donio i Pravilnik o organizaciji i djelovanju PSD-a kao ustrojbene jedinice toga sveučilišta i njegove podružnice.

Povelju o osnivanju PSD-a prihvatio je pak sveučilišni Senat na sjednici 6. listopada 1998.

Poticanje povezivanja i suradnje visokoškolskih ustanova u regionalnim, europskim i svjetskim razmjerima bit će jedna od zadaća toga središta, rekla je Hini prorektorica Vizek-Vidović, podsjetivši na osnovna načela Razvojne strategije toga poslijediplomskoga središta zagrebačkoga Sveučilišta.

U strategiji su navedene osnovne zadaće PSD-a - osigurati sustavno obrazovanje i usavršavanje u različitim područjima znanosti i kulture, ostvariti visoka akademska postignuća u poslijediplomskim programima te unaprijediti organizaciju i razvoj novih modela upravljanja visokoškolskim ustanovama.

Ujedno, studenti, nastavnici i istraživači iz različitih visokoobrazovnih ustanova, akademskih disciplina i kulturnih sredina poticat će socijalnu osjetljivost te poštivati kulturnu različitost međusobnim druženjem i raspravama.

Te zadaće će PSD pak ostvarivati djelovanjem pri dubrovačkom Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu koji bi se, nadamo se, trebao sustavno revitalizirati, objasnila je Vizek-Vidović. Podsjetila je da je odluku o osnivanju toga centra donio Senat Sveučilišta još 6. travnja 1970.

Organizacijski oblici koji će jamčiti ostvarivanje spomenutih temeljnih zadaća PSD-a bit će duži ili kraći poslijediplomski programi i cjeloviti studiji s izraženim međunarodnim karakterom za stjecanje međunarodno priznatih akademskih stupnjeva (aimed degree education).

Osim toga, organizirat će se i specifične akademske aktivnosti, poput znanstvenih skupova i seminara o međunarodnoj izmjeni znanstvenih ideja i rezultata, te kontinuirano obrazovanje područnih stručnjaka, za što je dobro znan primjer Slavistička škola.

Ljetne škole i radionice bit će usmjerene na međukulturno učenje, druženje i upoznavanje studenata iz različitih sredina, primjerice - tečajeve hrvatskoga jezika i kulture za strance, "ugošćivanje" programa stranih sveučilišta te na međunarodne programe profesionalnoga osposobljavanja za mlade istraživače i nastavnike.

Po riječima prorektorice Vizek-Vidović ostvarivat će se i programi posebno bitni za lokalnu zajednicu i širu regiju kroz posebne jedinice s kontinuiranim djelovanjem, primjerice Centar za mediteranske studije i Centar za povijesne vrtove.

Organizirat će se i seminari, konferencije i skupovi usmjereni na analizu i praćenje transformacijskih procesa i kreiranje razvojne politike u pojedinim podsustavima visokoga obrazovanja. To pak "spada" u sklop djelatnosti Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta (MSHS) koji također djeluje pri Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu.