otvorena IZLOŽBA "HRVATSKA LIJEPA KNJIGA 1991.-2003."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izložba "Hrvatska lijepa knjiga 1991.2003.", koja je danas otvorena u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, predstavlja ponajprije kreativnost hrvatskih likovnih urednika i dizajnera u likovnoj i grafičkoj opremi knjiga.
Riječ je o knjigama koje su od 1991. predstavljale Hrvatsku na velikim međunarodnim izložbama - "Book Art International" koja se održava u sklopu frankfurtskoga sajma knjiga i "Best Designed Books from all over the World" koja je natjecateljskog karaktera i održava se u sklopu Leipziškoga sajma.
"Hrvatska lijepa knjiga 1991.-2003." ima za svrhu, kako je rečeno, upozoriti na opreme knjiga u kojima su pohranjeni brojni vizualni podaci, a koji govore o povijesnom i društvenom kontekstu u kojem je objavljena.
Hrvatska se može podičiti svojim knjigama, izjavio je akademik Josip Bratulić prigodom današnjeg otvorenja izložbe. Podsjetio je kako je Marulić među prvima tražio da mu se u knjigama posebno izdvoji naslovna stranica sa slikom, nazivom djela i imenom.
U 19. stoljeću hrvatska knjiga ima izvrsnu opremu, što je, po Bratulićevoj ocjeni, zasluga Matice hrvatske koja je nastojala držati korak s bogatijim europskim narodima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ideja lijepe knjige održala se i do današnjih dana, pa je tako 1999. u uži izbor za dodjelu nagrade na Leipziškom sajmu ušla knjiga "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" za koju dizajn potpisuje Mihajlo Arskovski, a godinu dana kasnije knjiga "Papa u drugom pastirskom posjetu Sarajevu i BiH" za koju je dizajn radio Zoran Filipović.
Ističući kako je slovo mikrokozmos književnosti, jedan od autora priloga u katalogu izložbe Marcel Bačić ustvrdio je da izložba ima za svrhu pokazati kako ljepota knjige počinje u njezinoj unutrašnjosti - dakle u slovu.
Izložba je otvorena do 12. listopada.
Riječ je o knjigama koje su od 1991. predstavljale Hrvatsku na velikim međunarodnim izložbama - "Book Art International" koja se održava u sklopu frankfurtskoga sajma knjiga i "Best Designed Books from all over the World" koja je natjecateljskog karaktera i održava se u sklopu Leipziškoga sajma.
"Hrvatska lijepa knjiga 1991.-2003." ima za svrhu, kako je rečeno, upozoriti na opreme knjiga u kojima su pohranjeni brojni vizualni podaci, a koji govore o povijesnom i društvenom kontekstu u kojem je objavljena.
Hrvatska se može podičiti svojim knjigama, izjavio je akademik Josip Bratulić prigodom današnjeg otvorenja izložbe. Podsjetio je kako je Marulić među prvima tražio da mu se u knjigama posebno izdvoji naslovna stranica sa slikom, nazivom djela i imenom.
U 19. stoljeću hrvatska knjiga ima izvrsnu opremu, što je, po Bratulićevoj ocjeni, zasluga Matice hrvatske koja je nastojala držati korak s bogatijim europskim narodima.
Ideja lijepe knjige održala se i do današnjih dana, pa je tako 1999. u uži izbor za dodjelu nagrade na Leipziškom sajmu ušla knjiga "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" za koju dizajn potpisuje Mihajlo Arskovski, a godinu dana kasnije knjiga "Papa u drugom pastirskom posjetu Sarajevu i BiH" za koju je dizajn radio Zoran Filipović.
Ističući kako je slovo mikrokozmos književnosti, jedan od autora priloga u katalogu izložbe Marcel Bačić ustvrdio je da izložba ima za svrhu pokazati kako ljepota knjige počinje u njezinoj unutrašnjosti - dakle u slovu.
Izložba je otvorena do 12. listopada.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati