Haški sud (ICTY) neće završiti svoj rad prije nego bude sudio optuženima za najteže zločine bosanskim Srbima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću i hrvatskom generalu Anti Gotovini, rekao je u utorak u Washingtonu predsjednik ICTYa Theodor Meron.

Meron je izvješćujući Helsinško povjerenstvo američkog Kongresa u utorak rekao kako bi prema strategiji završetka rada Haškog suda koju je usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a Haški sud trebao dovršiti istrage do kraja 2004., suđenja do kraja 2008. i žalbene postupke do kraja 2010.

On je naglasio kako će ostvarenje te strategije ovisiti o tome hoće li biti uhićeni i izručeni Sudu osobe optužene za najgore zločine tijekom jugoslavenskog sukoba "Ratko Mladić, Radovan Karadžić, kao i Ante Gotovina" i da Sud neće krenuti prema zatvaranju prije toga.

Meron je kazao kako "Sud ne može i neće zatvoriti svoja vrata prije nego bude sudio ovim pojedincima".

U bijegu je ukupno 16 osoba koje je Haški sud optužio za ratne zločine, među kojima i ta trojica.

Meron je rekao da će završetak rada Haškoga suda ovisiti prije svega o jačanju suradnje zemalja u regiji sa Sudom, o odluci tužitelja glede budućih optužnica, unapređenju učinkovitosti Suda te mogućnosti za prebacivanje nekih suđenja nižim i srednje rangiranim optuženicima na sudove u zemlje bivše Jugoslavije.

On je ocijenio da su "države u regiji u posljednje vrijeme unaprijedile suradnju sa Sudom", ali da "ta suradnja mora biti potpunija".

Meron je naglasio da treba nastaviti pritisak kako bi se osiguralo uhićenje bjegunaca i njihovo prebacivanje u Den Haag, navevši da međunarodna zajednica ima na raspolaganju snažne poluge pritiska jer se te zemlje žele uključiti u EU i NATO. Njihovo uključenje se može uvjetovati suradnjom sa Sudom.

Meron je kazao kako je "zamijećeno značajno poboljšanje u duhu suradnje u Beogradu i Zagrebu", i naglasio kako Republika Srpska "uopće ne surađuje sa Sudom". Sumnja se da se Mladić krije u Republici Srpskoj.

Govoreći o Srbiji i Crnoj Gori Meron je rekao kako je ohrabren nastajanjem duha suradnje u Beogradu koji je doveo do značajnih rezultata protekle godine. On je spomenuo svoj posjet Beogradu prije dva tjedna kada je razgovarao o novom sudu za ratne zločine koji Beograd planira uspostaviti.

"Još mnogo ostaje da se učini", dodao je Meron naglasivši da Beograd prvenstveno mora uhititi Ratka Mladića i izručiti ga Den Haagu.

Govoreći o Hrvatskoj Meron je naveo kako je Zagreb osigurao pravne propise koje omogućuju progon ratnih zločina koje su počinili Hrvati.

Napomenuo je da Haški sud očekuje "maksimalnu suradnju" ne samo od Beograda nego i od Zagreba.

Glede BiH Meron je kazao kako se Haški sud usmjerava na stvaranje posebnog suda za ratne zločine u Sarajevu o čemu će u srijedu zajedno s visokim predstavnikom za BiH Paddyjem Ashdownom izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a.

U Den Haagu će 30. listopada biti održana donatorska konferencija koja bi trebala osigurati 40 milijuna dolara potrebnih za početak rada suda u Sarajevu. Meron je kazao da su mu američki dužnosnici u utorak u Washingtonu obećali velikodušnu financijsku pomoć za ovaj sud.

Meron je naveo kako je glavna tužiteljica ICTY-ja Carla del Ponte najavila da će do dovršetka razdoblja predviđenog za istrage podići još 13-14 novih optužnica.



(Hina) sl sb