41 POSTO birača ne zna za koga bi glasalo, a 20 posto ne želi niti jednoj stranci dati svoj glas, pokazuje istraživanje koje je provela agencija Prizma istraživanja. Najviše glasova, 35,4 posto, dobiva HDZ, dok je na drugom mjestu SDP s 24,1 posto glasova.

Nezavisna agencija Prizma istraživanja CATI metodologijom provela je ispitivanje na reprezentativnom uzorku od 2295 punoljetnih osoba. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 6. do 29. listopada na području cijele Hrvatske, pri čemu je uzorak dvoetapno stratificiran (županije i veličina naselja u pet kategorija) i usklađen s popisom iz 2001. prema sljedećim karakteristikama: županija, veličina naselja, spol i dob.

Na prvo pitanje: za koju stranku ćete glasovati na parlamentarnim izborima 23. studenog, samo 35 posto ispitanika opredijelio se određenu stranku. Istraživanje javnog mijenja pokazalo je da bi, ako bi se izbori proveli u ovom trenutku, najveći postotak glasova (35,4 posto) dobio HDZ. Na drugom mjestu je SDP s 24,1 posto glasova, treći je HNS s 9,5 posto, četvrti HSS s 7,6 posto te peta koalicija HSLS/DC s 4,8 posto glasova.

Iako je anketa provedena samo dvadesetak dana prije parlamentarnih izbora, čak 41 posto ispitanika odgovorilo je da ne zna da koga će glasati ili se još ne može odlučiti za koga će glasati. 20 posto odgovorilo je da ne želi ni za koga glasati, dok 4 posto ispitanika nije željelo odgovoriti.

Na drugo pitanje: koja stranka zastupa stajališta koja su najbliža Vašima, odgovarali su samo oni ispitanici koji se u prvom pitanju nisu izjasnili. Budući da je njih 28 posto navelo da simpatizira neku od stranaka, na njih se može računati kao potencijalne birače.

Redoslijed stranaka po broju dobivenih glasova isti je kao kod prvog pitanja, međutim, postoje i neke razlike.

Kao prvo, manja je razlika između HDZ-a i SDP- (31,8 % prema 24,4 %). Ako se jedan dio birača koji simpatiziraju neku od stranaka ipak odluči izići na izbore, velika je vjerojatnost da će izborni prag prijeći koalicija HSLS-DC (ima 6 posto simpatizera), ali i neke druge stranke.

Usporedbom rezultata prvog i drugom pitanja vidljivo je da desno orijentirane stranke (HDZ, HSP) imaju veći postotak relativno sigurnih birača nego simpatizera, dok je kod sve tri stranke iz vladajuće koalicije taj odnos suprotan.