index.hr index.hr

Ustavni sud ukinuo izmjene i dopune Kaznenog zakona

14:50, 27. studenoga 2003.
Ustavni sud ukinuo je danas Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ), koji je stupilo na snagu u srpnju ove godine, a trebao se primjenjivati od 1. prosinca, jer nije donesen potrebnom većinom glasova svih zastupnika.

Na sjednici Ustavnog suda većinom su glasova prihvaćeni prijedlozi Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) i Vladimira Šeksa, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a koji su tražili ukidanje izmijenjenog KZ-a jer je donesen sa samo 56 glasova, što je, po njihovoj ocijeni, bilo nedovoljno.

Ustavni je sud ustvrdio da je za donošenje izmjena KZ-a trebalo najmanje 76 glasova od ukupno 151 zastupnika jer je riječ o organskom zakonu koji se po Ustavu donosi većinom glasova svih zastupnika.

Protiv te odluke bila je jedino sutkinja Agata Račan koja je prosvjedovala jer joj je, kako tvrdi, protivno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu i Poslovniku predsjednik suda Smiljko Sokol prije dva dana na stručnom sastanku oduzeo taj predmet i jer je sud odluku donio "pod pritiskom i to, ne politike, već profesorskog lobija".

Sokol je utvrdio da je procedura poštivana, a da on kao predsjednik suda ne bi mogao potpisati drugačiju odluku osim ukidajuće jer bi svaka druga imala "katastrofalne posljedice za pravni poredak i pravnu sigurnost građana".

Sutkinja Račan predlagala je, naime, da se Zakon ukine, ali s odgodnim rokom od dva do šest mjeseci jer nema Sabora koji bi neustavnost mogao odmah i otkloniti.

Sutkinja Jasna Omejec, kojoj je predmet naknadno dodijeljen, predložila je ukidanje bez odgode za što se su zauzimali i svi ostali suci na stručnom sastanku.

Sokol je rekao da Ustavni sud nije mogao svjesno ostaviti na snazi neustavan zakon i da mu tako nešto građani i stručna javnost ne bi oprostili, te da bi to bio slučaj koji bi kritički obrađivali svi udžbenici ustavnog prava.

Sokol i Agata Račan složili su se, međutim, da je najvredniji dio odluke, koji je preuzet iz prvog prijedloga sutkinje Račan, stajalište Ustavnog suda o tome što je organski zakon jer se to Ustavom ne precizira.

"Organskim zakonom ima se smatrati samo onaj zakon kojem su temeljni predmet uređenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrđena osobna i politička prava i slobode čovjeka, što se u slučaju sumnje utvrđuje zasebno za svaki konkretni slučaj", stajalište je Ustavnog suda.

Prihvaćanje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje i naknadu štete Zagrepčanki deložiranoj još 1997. po neustavnom članku 94. Zakona o stambenim odnosima, Sokol je istaknuo kao ispravljanje velike nepravde. Naglasio je zasluge sutkinje izvjestiteljice Emilije Rajić koja je u tri godine izradila sedam izvješća da bi od podrške samo jedne sutkinje, na koncu za svoje rješenje dobila jednoglasnu podršku.

Obznanio da je danas posljednji put vodio radnu sjednicu suda jer mu 7. prosinca istječe četverogodišnji mandat ne čelu suda.

Za tu se dužnost više neću kandidirati, iako bi na to imao pravo, kazao je Smiljko Sokol.

(Hina) ggrb so



Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara