Barić: Nije bilo planske akcije hrvatske vlasti da se Srbi istjeraju iz Hrvatske
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NIJE bilo planske akcije hrvatskih vlasti početkom 90-ih godina prošlog stoljeća da se Srbi isele ili istjeraju iz Hrvatske. Dio ih je napustio pojedine hrvatske gradove nadajući se da će ih JNA i srpski pobunjenici ubrzo zauzeti, rekao je povjesničar Nikica Barić odgovarajući na pitanje da komentira nedavnu izjavu u Hrvatskome saboru da su Srbi "bili predmet etničkog čišćenja u prvoj polovici 90ih godina".
Ustvrdio je kako zločina i protjerivanja Srba nije bilo kad je HDZ polovicom 1990. došao na vlast iako je srpska strana stalno govorila da su se na vlast vratili "povampireni ustaše". Kako bi opravdali takve tvrdnje, insceniran je, primjerice, "atentat" na mladog aktivista Srpske demokratske stranke u Benkovcu Miroslava Mlinara, i za to su optuženi Hrvati.
Nikica Barić, mladi povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest, pripremio je doktorat o tzv. republici srpskoj krajini, hrvatskome okupiranom području na kojem je zlostavljano, ubijano i sustavno protjerivano nesrpsko pučanstvo.
"Kako su napetosti počele rasti, posebno od početka 1991. - stvaranja tzv. SAO Krajine, pritiska JNA na Hrvatsku - jasno da je bilo sve manje povjerenja između Srba i Hrvata", rekao je napominjući da je dio Srba napustio, primjerice, Zadar i Karlovac u nadi da će se ubrzo vratiti sa snagama JNA.
"No, ti su gradovi obranjeni i Srbi su ostali s druge strane bojišnice. Dio ih se iselio zato što su bili vojna lica ili članovi obitelji oficira i zaposlenih u JNA", rekao je i objasnio da su oni odlazili kako se JNA povlačila, npr. iz Zagreba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Barić je podsjetio da je potkraj 1991. Hrvatska vojska potisnula srpske pobunjenike iz dijelova zapadne Slavonije, i tada su se Srbi iselili s područja Podravske Slatine, Požege itd. "Tu se dogodilo ono što će se ponoviti 1995.: kad su vidjeli da se ne mogu održati na tom području, povukli su se prema Bosni", rekao je Barić.
Dodao je kako je 1991. i poslije bilo različitih oblika nasilja, pritisaka i zločina nad Srbima u Hrvatskoj i takvi postupci zaslužuju najoštriju osudu. Ipak, te događaje treba sagledavati u kontekstu potpuno radikaliziranog i kaotičnog stanja, koje je tada vladalo, a ono je nastalo upravo zbog bezobzirne agresije JNA i srpskih pobunjenika na Hrvatsku.
Po njegovim riječima, nema podataka da je bila riječ o sveobuhvatnoj akciji koju su potaknule i planski provele najviše hrvatske vlasti.
"Podjednako su nesretni događaji nakon Oluje, kada je uništavana napuštena srpska imovina i stradavalo malobrojno preostalo srpsko stanovništvo na tim područjima. No, i tu treba znati da je najveći dio Srba napustio svoje domove tijekom Oluje i prije dolaska Hrvatske vojske, dijelom u organiziranoj evakuaciji, i da ni na koji način nije htio prihvatiti dolazak hrvatskih vlasti", rekao je.
Smatra zanimljivim primjer Srba u Gorskom kotaru, koji su u ljeto 1991. primili oružje od JNA i bili su organizirani da se odmetnu, ali je potkraj 1991. postalo očito da to ne bi imalo smisla i da su previše udaljeni od pobunjenih Srba u Lici i na Kordunu.
"Oni su nastavili pregovarati s hrvatskim vlastima i policijom, i na kraju je 1992. dogovoreno da Srbi u Gorskom kotaru predaju oružje hrvatskim vlastima i da uklone barikade, te da sami odrede svoje ljude za pričuvnu policiju. Dakle, ovo je dobar primjer da hrvatske vlasti nisu išle silom, nasiljem, nego su pregovarale, dopustile su Srbima da predaju oružje i oni su nastavili živjeti u Gorskom kotaru, nitko ih nije etnički očistio", istaknuo je Barić.
Kad se govori o pobunjenim Srbima i njihovu napuštanju područja koje je Hrvatska vojska oslobodila 1995., treba uzeti u obzir, napomenuo je, činjenicu da njihovo vodstvo, njihovi političari, ali i znatan dio obična srpskog stanovništva na tom području svoju budućnost nije htio vidjeti u sklopu Republike Hrvatske.
"Njima je hrvatska vlast bila neprihvatljiva i često su se ponavljale izjave: Nikada više zajedno s Hrvatima. Nikada više u ustaškoj državi. To je stajalište prevladavalo među pobunjenim Srbima. Zato su npr. odbili i Plan Z-4, iako im je nudio visoku razinu autonomije u sklopu Hrvatske. Zato su tijekom Bljeska i Oluje znatnim dijelom napustili svoje domove i otišli u Republiku Srpsku (Bosnu) i prije nego što je na ta područja ušla Hrvatska vojska. Osim toga, pobunjeni Srbi živjeli su u višegodišnjoj izolaciji, beznadnosti, siromaštvu, stalnoj nesigurnosti, zbog čega su mnogobrojni mladi ljudi napustili ta područja", rekao je napominjući kako su vlasti u tzv. republici srpskoj krajini "organizirale i djelomično provele evakuaciju Srba tijekom Oluje".
Nikica Barić (1975.) objavio je veći broj radova o hrvatskoj povijesti u doba Banovine Hrvatske i Drugoga svjetskog rata.
Ustvrdio je kako zločina i protjerivanja Srba nije bilo kad je HDZ polovicom 1990. došao na vlast iako je srpska strana stalno govorila da su se na vlast vratili "povampireni ustaše". Kako bi opravdali takve tvrdnje, insceniran je, primjerice, "atentat" na mladog aktivista Srpske demokratske stranke u Benkovcu Miroslava Mlinara, i za to su optuženi Hrvati.
Nikica Barić, mladi povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest, pripremio je doktorat o tzv. republici srpskoj krajini, hrvatskome okupiranom području na kojem je zlostavljano, ubijano i sustavno protjerivano nesrpsko pučanstvo.
"Kako su napetosti počele rasti, posebno od početka 1991. - stvaranja tzv. SAO Krajine, pritiska JNA na Hrvatsku - jasno da je bilo sve manje povjerenja između Srba i Hrvata", rekao je napominjući da je dio Srba napustio, primjerice, Zadar i Karlovac u nadi da će se ubrzo vratiti sa snagama JNA.
"No, ti su gradovi obranjeni i Srbi su ostali s druge strane bojišnice. Dio ih se iselio zato što su bili vojna lica ili članovi obitelji oficira i zaposlenih u JNA", rekao je i objasnio da su oni odlazili kako se JNA povlačila, npr. iz Zagreba.
Dodao je kako je 1991. i poslije bilo različitih oblika nasilja, pritisaka i zločina nad Srbima u Hrvatskoj i takvi postupci zaslužuju najoštriju osudu. Ipak, te događaje treba sagledavati u kontekstu potpuno radikaliziranog i kaotičnog stanja, koje je tada vladalo, a ono je nastalo upravo zbog bezobzirne agresije JNA i srpskih pobunjenika na Hrvatsku.
Po njegovim riječima, nema podataka da je bila riječ o sveobuhvatnoj akciji koju su potaknule i planski provele najviše hrvatske vlasti.
"Podjednako su nesretni događaji nakon Oluje, kada je uništavana napuštena srpska imovina i stradavalo malobrojno preostalo srpsko stanovništvo na tim područjima. No, i tu treba znati da je najveći dio Srba napustio svoje domove tijekom Oluje i prije dolaska Hrvatske vojske, dijelom u organiziranoj evakuaciji, i da ni na koji način nije htio prihvatiti dolazak hrvatskih vlasti", rekao je.
Smatra zanimljivim primjer Srba u Gorskom kotaru, koji su u ljeto 1991. primili oružje od JNA i bili su organizirani da se odmetnu, ali je potkraj 1991. postalo očito da to ne bi imalo smisla i da su previše udaljeni od pobunjenih Srba u Lici i na Kordunu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Oni su nastavili pregovarati s hrvatskim vlastima i policijom, i na kraju je 1992. dogovoreno da Srbi u Gorskom kotaru predaju oružje hrvatskim vlastima i da uklone barikade, te da sami odrede svoje ljude za pričuvnu policiju. Dakle, ovo je dobar primjer da hrvatske vlasti nisu išle silom, nasiljem, nego su pregovarale, dopustile su Srbima da predaju oružje i oni su nastavili živjeti u Gorskom kotaru, nitko ih nije etnički očistio", istaknuo je Barić.
Kad se govori o pobunjenim Srbima i njihovu napuštanju područja koje je Hrvatska vojska oslobodila 1995., treba uzeti u obzir, napomenuo je, činjenicu da njihovo vodstvo, njihovi političari, ali i znatan dio obična srpskog stanovništva na tom području svoju budućnost nije htio vidjeti u sklopu Republike Hrvatske.
"Njima je hrvatska vlast bila neprihvatljiva i često su se ponavljale izjave: Nikada više zajedno s Hrvatima. Nikada više u ustaškoj državi. To je stajalište prevladavalo među pobunjenim Srbima. Zato su npr. odbili i Plan Z-4, iako im je nudio visoku razinu autonomije u sklopu Hrvatske. Zato su tijekom Bljeska i Oluje znatnim dijelom napustili svoje domove i otišli u Republiku Srpsku (Bosnu) i prije nego što je na ta područja ušla Hrvatska vojska. Osim toga, pobunjeni Srbi živjeli su u višegodišnjoj izolaciji, beznadnosti, siromaštvu, stalnoj nesigurnosti, zbog čega su mnogobrojni mladi ljudi napustili ta područja", rekao je napominjući kako su vlasti u tzv. republici srpskoj krajini "organizirale i djelomično provele evakuaciju Srba tijekom Oluje".
Nikica Barić (1975.) objavio je veći broj radova o hrvatskoj povijesti u doba Banovine Hrvatske i Drugoga svjetskog rata.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati