Način na koji su formulirane haške optužnice protiv umirovljenih hrvatskih generala Čermaka i Markača iritira dio hrvatske javnosti, ocijenio je prof. dr. Ivo Josipović danas u Vukovaru, ističući kako treba učiniti sve što je pravno moguće da se pokaže kako iznesene tvrdnje nisu točne, tj. da Haagu treba ponuditi odgovarajuće dokaze i viđenje koje "Oluju" afirmira kao oslobodilačku akciju.

Tužiteljstvu je nužno ponuditi mogućnost pristupa svim dokazima koji će pokazati da stanje nije onakvo kako je tužiteljica u optužnici mislila, rekao je danas prof. dr. Ivo Josipović sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta u Vukovaru, gdje se održava dvodnevni seminar za novinare o izvještavanju o sudskim postupcima za ratne zločine koji se vode na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju i domaćim sudovima.

Seminar, na kojem su sudjeluju novinari lokalnih redakcija s ratom stradalih područja, organizirao je Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć iz Vukovara u suradnji s Uredom Outreach programa Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Zagrebu.

Govoreći o seminaru, predsjednik Centra za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć iz Vukovara Ljubomir Mikić istaknuo je kako organizator nije želio da se "kroz seminar promovira ili govori protiv Haaškog suda, nego da se prema Haagu postavimo kao prema realnosti".

Po Mikićevim riječima, slučajno se seminar održava samo nekoliko dana nakon odlaska dvojice hrvatskih generala u Haag i početka beogradskog suđenja za ratne zločine počinjene na Ovčari nedaleko od Vukovara u jesen 1991.

Govoreći o strategiji i suočavanju s ratnim zločinima u Srbiji, glasnogovornik tužiteljstva za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić rekao je kako, po nekim istraživanjima, od 35 do 40 posto građana Srbije misli da je suđenje za zločine na Ovčari, koje je 9. ožujka počelo u Beogradu, urota protiv Srbije i srpskog naroda. "To je možda prvo realno i stvarno suđenje za ratne zločine u Srbiji", ocijenio je Vekarić i dodao da je ono istodobno i provjera za srbijansko Tužiteljstvo i općenito pravosuđe o mogućnostima pravednog i neovisnog suđenja na domaćem sudstvu.

"Na nama je da odlučimo hoćemo li se suočiti s događajima početkom 90-ih i suditi zločincima, ili ćemo ih prepustiti budućim naraštajima koji s njima nemaju nikakve veze", istaknuo je te dodao da će suđenje za ratne zločine na domaćim sudovima nužno rezultirati "otrežnjenjem građana Srbije". Po njegovim riječima, optužnica za Ovčaru nije koncipirana kao optužnica za zapovjednu odgovornost, nego se sudi neposrednim počiniteljima. Postupak za zapovjednu odgovornost već se vodi u Haagu protiv Šljivančanina, Mrkšića i Radića, rekao je Vekarić. Suradnju Srbije i Hrvatske na procesuiranju ratnih zločina ocijenio je dobrom, ističući da je ona u okvirima međunarodne pravne pomoći.

O pristupu i informacijama o radu Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju govorio je koordinator Outreach ureda Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju za BiH Refik Hodžić. Upozorio je da se u medijima pri izvješćivanju za ratne zločine često navode samo općenite kvalifikacije o počinjenim zločinima, a gotovo nikako ili vrlo malo detaljni opisi zločina i sućut prema žrtvama. Hodžić je ustvrdio kako u hrvatskim medijima ima vrlo malo informacija o suđenjima u Haagu budući da ondje ima oko 4,5 milijuna stranica različitih dokumenata koji su korišteni u sudskim postupcima, a dostupni su medijima i javnosti.

Seminar završava sutra, a očekuje se da će se donijeti određeni zaključci.

(Hina) xžd yvkn