VJEROVALI ili ne, Hrvati imaju općenito relativno visok osjećaj sreće. Najzadovoljniji su zdravljem, odnosima s prijateljima i obiteljskim odnosima, a najnezadovoljniji sigurnošću u budućnost, poslom i životnim standardom, pokazuju prvi rezultati Hrvatskog longitudinalnog istraživanja dobrobiti (CRO-WELL) koje je proveo Institut Ivo Pilar.

Riječ je o online longitudinalnom istraživanju u četiri vala (2015. - 2019.) koje se provodi uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost.

Voditeljica istraživanja Ljiljana Kaliterna Lipovčan navela je da je u razdoblju od 1. listopada 2016. do 1. listopada 2017. sudjelovalo 5036 ispitanika, a dosad je odaziv u trenutnom valu istraživanja koji traje do 1. listopada ove godine 2448 ispitanika.

Većina ispitanika su žene (75,5 posto), ispitanici su mlađe životne dobi (prosječno 34,9 godina), većinom su visokoobrazovani (56 posto) i zaposleni (66,8 posto), stoga je Kaliterna Lipovčan napomenula da se ne radi o reprezentativnom uzorku.

Zaključci pokazuju da se rezultati prvog i drugog mjerenja ne razlikuju puno te da je općenito životno zadovoljstvo ispitanika relativno visoko te na ljestvici do 10 stupnjeva prosjek iznosi 6,9.

Ispitanici su najzadovoljniji zdravljem (7,41), odnosima s prijateljima (7,6) i obiteljskim odnosima (7,54). Relativno su zadovoljni sigurnošću (6,8), fizičkim izgledom (6,69), ljubavnim životom (6,52), postignućem (6,69), zajednicom (6,34) i slobodnim vremenom (6,24), a ono s čime relativno nisu zadovoljni su sigurnost u budućnost (5,34), poslom (5,9) i životnim standardom (5,83).

Na skali od 10 stupnjeva za osjećaj sreće, podaci pokazuju da su ispitanici relativno sretni (6,85), naglasila je Kaliterna Lipovčan. Hrvatskim građanima su se u godinu dana na ljestvici 28 pozitivnih događaja, dogodila 6,4 pozitivna te 2,5 negativnih događaja.

Pozitivni događaji vezani su za obiteljske odnose - posvojenje djeteta, rođenje djeteta, ženidba/udaja, zaruke, uspjeh djeteta u školi, a najnegativniji su seksualno zlostavljanje, smrt partnera, uhićenje, pljačka i nasilje u obitelji.

Kaliterna Lipovčan je istaknula da su rezultati pokazali da što su ljudi zadovoljniji životom i sretniji, to češće doživljavaju pozitivne događaje, a rjeđe negativne. Ljudi koji su u prvoj godini doživjeli više pozitivnih događaja, doživjeli su ih više i u drugoj godini, a ljudi koji su doživjeli u prvoj godini više negativnih događaja, i u drugoj su ih doživjeli više.

No pozitivni životni događaji doživljeni u prvoj godini rezultirali su većom doživljenom dobrobiti poslije godinu dana, dok negativni događaji nisu imali nikakav učinak, naglasila je.

Također, pokazalo se da u dobnoj skupini ispitanika starijih od 60 godina, ljudi koji su fizički aktivniji, bilo da redovito vježbaju, odlaze na izlete ili se bave hobijima, procjenjuju višom svoju dobrobit. Roditelji djece s poteškoćama u razvoju ne razlikuju se u procjenama životnog zadovoljstva i sreće od roditelja druge djece, ali znatno manje su zadovoljni svojim zdravljem i slobodnim vremenom.

Na predstavljanju rezultata istraživanja u sklopu okruglog stola "Dobrobit građana kao cilj javnih politika“, dodijeljena je nagrada sudionici "Hrvatskog longitudinalnog istraživanja dobrobiti“, koja je svojom definicijom sreće "Budi nečiji razlog za osmijeh" u konkurenciji od 4063 pojedinačne definicije osvojila prigodni poklon.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.