SABOR je donio paket od šest pravosudnih zakona najavljenih kao "mini pravosudna reforma", a čiji je cilj jačanje, kako tvrde vladajući, neovisnosti pravosuđa, objektivnosti u postupcima imenovanja dužnosnika te povećanje kvalitete primjene propisa EU i standarda Europskog suda za ljudska prava.

Riječ je o izmjenama Zakona o sudovima, Državnom sudbenom vijeću, područjima i sjedištima sudova, Državnom odvjetništvu, područjima i sjedištima državnih odvjetništava te državnoodvjetničkom vijeću.

Jedna od najvažnijih zakonskih odredbi je spajanje općinskih i prekršajnih sudova te smanjenje njihova broja sa 46 na 34, čime bi se trebao dobiti novi kadrovski potencijal, učinkovitost i bolji pristup građana sudovima.

Nova mreža sudova trebala bi omogućiti bolji pristup građanima, jer se jačaju njihove stalne službe izvan sjedišta, pa će građani manje putovati kako bi rješavali svoje potrebe.

Zakon predviđa i transparentniji izbor predsjednika sudova, uvodi se dužnost ravnatelja koji će predsjednicima sudova pomagati u obavljanju administrativnih poslova. Također, osniva se visoki kazneni sud koji bi odlučivao o žalbama na presude županijskih sudova, a postrožavaju se uvjeti za imenovanje sudaca na visoke sudove.

Ministar Dražen Bošnjaković očekuje brži i bolji rad Državnoga sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća i imenovanja dužnosnika, skraćuju se rokovi, želi objektivnije kriterije i odluke koje ne izazivaju dvojbe u javnosti i posao za Ustavni sud. Namjera je ojačati sudove osnivanjem odjela za europsku pravnu stečevinu, praksu Europskog suda za ljudska prava i sudova Europske unije koji će to pratiti.

Iz resornog ministarstva poručuju kako građani mogu očekivati brže postupke, bolju dostupnost samih sudova i stalnih službi izvan njihova sjedišta te bolje suce koji će biti izabrani u transparentnom, objektivnom i bržem postupku.