OTKAKO su izbjeglice i migranti stigli u Bosnu i Hercegovinu, počele su se pojavljivati lažne i spin vijesti koje ih nastoje inkriminirati, dehumanizirati, obezvrijediti i na brojne druge načine negativno kontekstualizirati, piše portal Klix.ba koji navodi nedavni primjer objave vijesti o migrantu iz Afganistana koji je "upao" u stan u Bihaću i pokušao silovati 36-godišnju ženu, majku dvoje djece. No, kako navodi Klix, iz MUP-a su demantirali te informacije, navodeći da policiji nije prijavljen pokušaj silovanja.

Nevjerojatne vijesti o migrantima bez trunke dokaza

Nadalje, pisalo se kako migrant love divlje patke iz Une te ih roštiljaju, no nitko nije pružio nijedan dokaz o tome. Kao što nema dokaza ni o tome da su kriminalci, kako ih se također često prikazuje. Najnovija od ovih lažnih vijesti je ona o tome da je nakon masovne tučnjave migranata u Velikoj Kladuši jedna osoba preminula uslijed zadobivenih ozljeda.

Iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova za Klix.ba su to demantirali. Viši inspektor Adnan Beganović objasnio je kako je u fizičkom obračunu nekoliko osoba u Velikoj Kladuši zadobilo lakše ozljede, no nijedna nije ni teže ozlijeđena, a kamoli preminula. “U Bihaću je jučer preminuo migrant, no riječ je o bolesniku koji je danima ležao u kantonalnoj bolnici, a ne sudioniku tučnjave u Velikoj Kladuši”, rekao je Beganović za Klix.ba.

I platforma Raskrinkavanje piše o “doslovnoj hajci koju dio medija u BiH vodi protiv izbjeglica i migranata s Bliskog istoka”. Navode primjere o "navodnim" procjenama nekih medija da se u okolini nalazi više desetaka tisuća migranata te da ih je pred BiH 50 tisuća, kao i da ih je većina pripadnika ISIL-a.

Napuhane tvrdnje o kriminalnu među migrantima

Pojedini mediji su, kako navode u Raskrinkavanju, iznosili i prenapuhane tvrdnje o stopi kriminala među izbjeglicama i migrantima u Unsko-sanskom kantonu. Iz MUP-a i Tužilaštva USK istakli su kako ne samo da nije došlo do porasta stope kriminaliteta, nego je broj počinjenih kaznenih djela u usporedbi s istim periodom prošle godine – manji.

S obzirom na to da je većina navedenih medijskih izvještaja službeno demantirana, postavlja se pitanje što je razlog sve češćih pojava lažnih i spin vijesti u medijima koje se dovode u vezu s migrantima, pita se portal Klix.ba.

"Naravno da to rade svjesno jer prilično je teško nesvjesno objaviti apsolutnu neistinu bez ikakvog dokaza koju će kasnije osporiti sve relevantne institucije, a pogotovo je teško to uraditi nekoliko puta u nizu. Ne znam je li u pitanju želja za senzacionalizmom i čitanošću, ali štogod da je u pitanju djeluje toksično na javnost, izaziva loše emocije među ljudima i stvara potencijalnu opasnost. Moguće je da tu u pozadini ima skrivenih političkih motiva, ali i dalje ne mogu nikako shvatiti i ničim opravdati takvu neodgovornost i ugrožavanje kolektivnog osjećaja sigurnosti zbog bilo kakve sitne kratkoročne dobiti", rekao je za Klix.ba Adis Nadarević, freelance autor, kolumnist i savjetnik u odnosima s javnošću u kompanijama.

Opskurni portali skupljaju klikove na lažnim vijestima

“Razlozi za plasiranje lažnih i manipulativnih informacija o migrantima ne razlikuju se od razloga iz kojih generalno nastaju lažne vijesti”, kazao je za Klix.ba Emir Zulejhić, urednik na platformi Raskrinkavanje.ba.

"Oni koji to rade zbog klikova i zarade nemaju političke pozadine, većinom su u pitanju anonimni opskurni portali kojima je jedini cilj prikupiti što više čitatelja, a koji na putu do tog cilja zaboravljaju na sva etička i moralna načela. Drugi razlozi su političke prirode, gdje određene portale vrlo jasno možemo povezati s centrom političke moći. Ovakav tip portala ne djeluje prema samostalnom nahođenju, kao oni vođeni ekonomskim principima. Portali s političkim pozadinama gotovo uvijek prate ono što šefovi partija s kojima su povezani govore u javnosti. Razlozi zbog kojih politički centri moći plasiraju dezinformacije o migrantima su ili prikrivanje nesposobnosti za rješavanje migrantske i humanitarne krize, ili zato što na takvim vijestima žele zaraditi političke poene u ovom predizbornom periodu", govori Zulejhić.

Portal Klix.ba nadalje navodi kako i među migrantima postoje osobe sklone devijantnom ponašanju i nezakonitim radnjama te da izbjegavanje prenošenja tih informacija zbog moguće generalizacije bi također predstavljalo određeni tip autocenzure. No takve situacije su već opisane u nizu priručnika koji novinare i novinarke upoznaju o načinima izvještavanja o manjinama.