PREMA službenoj stranici Hrvatskih studija, Povijest Nezavisne Države Hrvatske na toj instituciji trebala bi predavati povjesničarka Vlatka Vukelić koja se u javnosti profilirala kao, blago rečeno, vrlo živopisna osoba.

Kada i kome će Vukelić taj kolegij predavati, ili će mu biti nositeljica, za sada nismo uspjeli doznati jer izvedbeni nastavni plan za iduću akademsku godinu još nije dostupan, iako je do početka nastave preostalo tek nešto više od mjesec i pol dana. Iz rasporeda predavanja vidljivo je da će Vukelić u idućem semestru biti nositeljica ili izvoditeljica čak pet kolegija na preddiplomskom studiju povijesti, od kojih se četiri bave antičkim razdobljem, a jedan Prvim svjetskim ratom.  

Nameće se pitanje odakle takva stručna svestranost kakva se rijetko susreće kod povjesničara? To možda postaje manje zagonetno ako uzmemo u obzir činjenicu da je Vukelić hrvatskoj javnosti u brojnim navratima pokazala brojna različita lica i naličja koja su, čini se, malo koga ostavila ravnodušnim.

Konzervativni obrat

Vukelić mnogi znaju kao osobu čije su fotografije objavljene u hrvatskom izdanju Playboya, što je masama možda najatraktivnija crtica u njezinom životu, ali je ipak najmanje relevantna za naš kontekst.

Ljudi u mladosti često budu slobodoumni i liberalni da bi potom doživjeli više ili manje pragmatično motivirana više ili manje dramatična vjerska i politička obraćenja.

Bivša članica HSP Ante Starčević

Za naš kontekst mnogo su zanimljiviji politički javni nastupi koji snažno govore o idejama koje bi Vukelić mogla zagovarati kao nositeljica kolegija povijesti NDH. Jedan od takvih je činjenica da je bila vijećnica radikalno desne stranke HSP AS iz koje je izbačena zbog toga što je koketirala s nekim drugim radikalno desnim strankama kao što je inicijativa DESNO Ante Đapića. Ako znamo kako našu noviju povijest prikazuju takve stranke, može se naslutiti kako bi je ona predstavljala.

Negiranje Dana antifašizma

No, još je zanimljivije da se Vukelić već godinama uporno zalaže za ukidanje Dana antifašističke borbe 22. lipnja jer smatra da je formiranje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska na kojem se, među ostalim, temelji ustavna definicija Hrvatske kao antifašističke, povijesna krivotvorina.

Primjerice, na konferenciji za medije održanoj 2017. kod spomen-obilježja 'Križ istine', u Selu Palanječkom, na rubu šume Brezovica, Vukelić je ustvrdila da se 22. lipnja 1941. ondje „nije baš ništa dogodilo, već je grupa sisačkih komunista, u strahu zbog raskidanja pakta između Njemačke i Rusije o nenapadanju, pobjegla u šumu kod sela Žabno“. Prema Vukelić, ništa drugo nije se moglo ni očekivati od komunista koji su se zatekli u okruženju koje je od prijateljskog iznenada postalo neprijateljsko. Pritom očito zanemaruje činjenicu da su organiziranje 80-ak partizana i njihove napade koji su ubrzo uslijedili ustaške vlasti doživjele vrlo ozbiljno.

Negiranje postojanja dječjih logora

Ništa manje bremenita ideologizacijom nije ni činjenica da se u listopadu 2017. na sjednici Gradskog vijeća Siska žestoko suprotstavila inicijativi da jedan gradski park dobije ime Diane Budisavljević, hrvatske humanitarke austrijske nacionalnosti koja je u Drugom svjetskom ratu samoinicijativno organizirala evidenciju i akciju spašavanja djece s područja Korduna i Kozare iz ustaških koncentracijskih logora. Tom prilikom ustvrdila je da je termin dječji koncentracijski logor neistinit i neznanstven pozivajući se na tezu da su u Sisku i Jastrebarskom zapravo postojali samo dječji domovi za ratnu siročad za koju su lijepo skrbile časne sestre.

Osoba od povjerenja

Za ovu priču nije nezanimljiva ni činjenica da se Vukelić posljednji put u medijima spominjala kao osoba koja je, po principu "kadija te tuži, kadija te sudi", bila u očitom sukobu interesa u slučaju stegovnog postupka protiv sindikalnog povjerenika, filozofa Tomislava Janovića, kojega HS i vodstvo Sveučilišta progone zbog sudjelovanja u organiziranju štrajka nastavnika nezadovoljnih degradacijom te institucije, zbog njegovih kritika u medijima, no vjerojatno i zbog podnošenja etičkih prijava protiv nekih od njih. Naime, ona je u tom stegovnom postupku istovremeno nastupila i kao predsjednica istražnog povjerenstva koje je trebalo odlučiti o stegovnoj odgovornosti sindikalnog povjerenika Janovića i kao predsjednica konkurentskog sindikata s kojim je vodstvo studija nezakonito provelo postupak savjetovanja, umjesto sa sindikatom koji je organizirao štrajk. Time je za čelništvo HS-a i SuZg-a odradila ples preko ruba zakona koji bi većina akademskih građana koji drže do svojeg dostojanstva nastojala izbjeći u širokom luku.

Tvrdi da su Židovi ostavljali imovinu Crkvi jer su se planirali vratiti iz Amerike

Na neke povijesne konstrukte Vlatke Vukelić, posebno one o tretmanu Židova u NDH, među ostalima, svojevremeno je reagirala i Sanja Tabaković, predstavnica židovske manjine u Zagrebu, voditeljica Šoa akademije, projekta cjelovitog obrazovanja o Holokaustu.

Ona ju je u osobnoj komunikaciji pitala navodi li, kao povjesničarka, takve konstatacije zato što ne poznaje pravu istinu ili je namjerno izvrće.

Tabaković je za Index rekla da ju je HS-ova najava kolegija o NDH pod vodstvom Vukelić nemalo iznenadila jer je s njom razmijenila e-mailove povodom jednog njezinog predavanja u kojem je Vukelić, između ostaloga, navela da su za vrijeme Drugog svjetskog rata Židovi svoju imovinu ostavljali Crkvi zato što su se „planirali vratiti iz Amerike“, što se, kako je Vukelić u govoru rekla, na žalost ili na sreću nije dogodilo.

„Moram reći da me ovakva konstatacija jedne povjesničarke ponukala na to da joj uputim e-mail s kratkim pregledom povijesnih činjenica koje se odnose na stradanja Židova u NDH i njihovo gotovo istrebljenje na tom području“, ispričala nam je Tabaković.

„Teško mi je vjerovati da profesorica Vukelić ne zna opće poznate činjenice o sudbini Židova iz ne-tako-davne prošlosti, a također bi mi bilo teško vjerovati da bi netko njezinog obrazovanja, bez ikakve provjere, tako olako baratao tvrdnjama, pa makar i u sklopu predavanja koje nije bilo namijenjeno akademskoj publici. Ne bih ulazila u njezine pobude, niti o tome spekulirala, ali smatram da profesorica čija bi tema bila NDH mora znati činjenice i objektivno ih sagledavati bez obzira na svoja politička uvjerenja“, dodala je.

Tabaković ističe da na to upozorava kao voditeljica Šoa akademije koja je osnovana radi edukacije profesora i studenata o Holokaustu, ljudskim pravima, suosjećanju za druge, s ciljem odgajanja boljih ljudi i stvaranja humanijeg društva.

„Već se šest godina pokušavamo istinom suprotstavljati ovako nakaradnim stavovima kakve je profesorica Vlatka Vukelić iskazala u svom predavanju, ne zato da bismo nekome nametali krivnju, nego sa željom da se u ovoj zemlji svatko osjeća dobrodošao i sigurno.“

Manjak kvalifikacija za povijest NDH

Sporne teze i istupi radikalne desničarke mogli bi se nastaviti nizati, no u ovoj priči krunski problem je to što Vukelić zapravo nema nikakvih vidljivih kvalifikacija za nositeljicu kolegija o tako važnoj i osjetljivoj temi. Naime, u njezinoj akademskoj karijeri, od diplomskog studija preko doktorata do objavljenih znanstvenih radova, nema nikakvih tragova koji bi upućivali na to da je ikada istraživala ili objavila išta o tom dijelu hrvatske povijesti. Iz njezina CV-a objavljenog na stranicama HS-a, kao i iz popisa znanstvenih radova CROSBI, doznaje se da se temi i vremenskom razdoblju koje bi trebao pokrivati njezin kolegij najviše približila s dva svoja doprinosa – jednim neobjavljenim predavanjem na temu kulta ličnosti Josipa Broza Tita u poslijeratnoj Jugoslaviji i jednim preglednim radom 'Adolf Hitler u Hrvatskim novinama 1941.' objavljenim u Godišnjaku Gradskog muzeja Sisak. Uz njezino se ime kroz cijelu karijeru gotovo isključivo vezuju samo teme iz hrvatske antičke povijesti, osobito njezina rodnog Siska.

Konačno, Vukelić je i sama priznala manjak upućenosti u recentnu hrvatsku povijest u spornom predavanju koje je održala u lipnju 2016. u Dvorani Sv. Ivana Pavla u sisačkom Velikom Kaptolu (video/zvučni zapis dolje), za što je optužila društveno-političku klimu u bivšem sustavu.

Za usporedbu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nositelj analognog kolegija je Ivo Goldstein, koji se poviješću Drugog svjetskog rata i NDH bavio u brojnim knjigama i znanstvenim radovima objavljenim u neusporedivo ozbiljnijim publikacijama.

Ratovanje s povijesti i povjesničarima

Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta, kojeg je njegova poznanica iz djetinjstva i sugrađanka Vukelić u medijima često napadala kao ljevičara i povjesničara opasnih namjera, za Index je rekao da je preispitivanje povijesti legitiman znanstveni proces. Ne vidi ništa sporno u tome da najosjetljivije razdoblje hrvatske povijesti, koje ni nakon mnogo desetljeća nije doživjelo svoje razrješenje u nekoj općeprihvaćenoj katarzi, netko pokuša interpretirati iz konzervativne političke perspektive. No, ističe da, ako se želi ostvariti kvalitetan doprinos i polemika, to ipak trebaju činiti osobe s relevantnim znanstvenim kvalifikacijama i na znanstveno utemeljen način.

Klasić pritom ističe da ne zna što se točno događa s Hrvatskim studijima u njihovom neobičnom razvoju. Naime, poznato je da su se Hrvatski studiji, koje neki nazivaju Tuđmanovim idejnim djetetom, izvorno smatrali svojevrsnom nacionalističkom protutežom Filozofskom fakultetu.

„Oni imaju zanimljivu evoluciju od ustanove koja je u početku figurirala ekstremno desno, osobito na Odsjeku za povijest, ali ne samo na njemu“, kaže Klasić.

„Kasnije, s dolaskom nekih novih kadrova s Filozofskog fakulteta, ali i s drugih institucija, kvaliteta HS-a bitno se popravila. Međutim, u posljednje vrijeme ta je amplituda ponovno u silaznoj putanji i ponovno skreće radikalno desno. To ne znači da su svi koji ondje predaju desni radikali, a osobito ne da su takvi svi studenti. No bojim se da je takav potez, u kojem bi profesorica Vukelić ondje predavala povijest NDH, ravan katastrofi. Naime, bez ulaženja u kvalitetu njezinih znanstvenih radova na temu antičkog razdoblja u hrvatskim područjima, koju neki stručnjaci smatraju dvojbenom, treba istaknuti da se ona s NDH nikada nije bavila kao znanstvenica, nego isključivo kao političarka, s visoke funkcije u stranci HSP Ante Starčević. Znajući kakvi su stavovi naših ekstremno desnih stranaka o NDH, možemo naslutiti koliko bi tu moglo biti neznanstvenog revizionizma. Šokiran sam činjenicom da bi netko tko se s NDH nije bavio znanstveno, netko tko je u javnosti izlazio s vrlo problematičnim izjavama o novijoj hrvatskoj povijesti, mogao biti nositelj kolegija s tom temom. Tu nije sporan njezin stav, jer kao što kaže Mile Kekin, na ovim prostorima ljudi i kad nemaju pojam imaju stav, problem je u tome što je riječ o osobi koja s takvim idejama nastupa ne samo s političkih, već i s akademskih, povjesničarskih pozicija,“ pojasnio je.

Klasić ističe da je teza i tumačenje Vukelić da kraj Siska nije utemeljen antifašistički pokret u Hrvatskoj jedna od njezinih spornijih i to na više načina.

„Što su trebali učiniti sisački antifašisti da bi se njihovo organiziranje smatralo legitimnim? Zar su se trebali organizirati na središnjem trgu u Sisku umjesto u šumama“, pita naš povjesničar.

„Osim toga, ona, kada govori o formiranju prvog partizanskog odreda, kao argument za svoje teze navodi sjećanja jedne osobe koja je navodno bila sudionik tih događaja. No pokazalo se da ta osoba ne postoji, da je poginula u Drugom svjetskom ratu. Osim ako nema neke spiritističke sposobnosti, nije moguće da je razgovarala s osobom s kojom tvrdi da jest. Dakle, ona stvara priču kojom obmanjuje javnost. Bojim se stoga da se tu ne radi ni o kakvom pokušaju znanstvenog sagledavanja te vrlo problematične i kompleksne teme, već isključivo o politikantstvu te o traženju prostora za građenje nove političke karijere nakon što je izbačena iz HSP-a AS. Jadno je društvo u kojem političari poput Vukelić i Hasanbegovića svoje karijere grade na povijesti, a ne na budućnosti, no to očito kod nas ima prođu“, kaže Klasić.

Stvaranje ideologiziranih studenata

Hoće li ovaj kolegij na HS-u zaživjeti, tek će trebati vidjeti. Naime, Vukelić je već ranije imala poteškoća s prikupljanjem dovoljnog broja studenata za održavanje nastave, tako da se uprava HS-a morala dovijati kako da joj u tome pomogne.

Kako se ta institucija u posljednje vrijeme transformira, manje ili više nelegitimnim zahvatima sveučilišnog vodstva koje otpušta ili šikanira neke kvalificirane i međunarodno afirmirane nastavnike da bi zaposlila manje kvalificirane, ali podobnije, opravdano je pitati se hoće li uspjeti stvoriti akademske građane konzervativnog načina mišljenja koji će recentnu hrvatsku povijest moći sagledavati i preispitivati objektivno, kritički i na znanstvenim osnovama. Za očekivati je da neće, a to znači da će samo nastaviti pridonositi sve izraženijoj polarizaciji u hrvatskom društvu.

Zamolili smo e-mailom dekana HS-a Maria Grčevića da nam za Index objasni što se i kada planira s kolegijem o NDH, te na temelju čega smatra da je Vukelić kvalificirana za vođenje tog kolegija, no ni nakon više dana nismo dobili nikakav odgovor.