BROJ učenika u osnovnim školama od školske godine 1995./1996. do 2016./2017. smanjio se za više od 100.000, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku.

Prije 22 godine ukupan broj učenika u osnovnim školama bio je 422.364, a na kraju školske godine 2016./2017. iznosio je 318.173. Preciznije, to je za 104.191 učenika manje, što je skoro koliko i broj svih stanovnika grada veličine Rijeke.

Manje rođenih, više iseljenih

Ovi podaci, kao i brojni drugi, pokazuju da Hrvatska u petoj brzini juri prema demografskoj katastrofi.

Dio ovakvog trenda može se pripisati manjem broju djece koja se rađaju po obitelji, a dio iseljavanju stanovništva.

Zatvaraju se škole

Zbog sve manjeg broja učenika samo ove godine zatvoreno je šest škola, dok u njih 177 nije upisan niti jedan učenik. Jedino u Varaždinskoj županiji i u Gradu Zagrebu nema niti jedne škole u koju nije upisan niti jedan prvašić.

U svim ostalima postoji najmanje jedna. Pritom nije zgorega istaknuti da je u gotovo svim gradovima (osim jednog) u kojima su zatvorene škole na vlasti HDZ.

Trendovi smanjenja

Ako uspoređujemo podatke po godinama, dolazimo do zanimljivih brojki koje otkrivaju neke trendove. U deset godina, od 1996. do 2006. broj učenika u osnovnim školama smanjio se za 31.252. To znači u prosjeku oko 3.125 učenika godišnje.

je bilo 341.376, dok ih je 2012./2013. bilo 333.575, što je smanjenje za 7.801 učenika. Ovaj pad se u narednim godinama nešto ublažio, no i dalje je ostao veći nego prije ulaska Hrvatske u EU.

Godine 2013./2014. bilo ih je 327.112, što je smanjenje za 6.463 učenika u odnosu na prethodnu godinu. 2014./2015. bilo ih je 322.998. što je smanjenje za 4.114. Kako smo već naveli, u 2015./2016. bilo ih je 318.960, što je smanjenje za 4.038.

Nove podatke trebat će pričekati do kraja rujna.

Najveći odljev iz Slavonije

Iz podataka DZS-a može se iščitati još jedan poznati trend, a to je snažniji pad u pasivnijim krajevima u kojima su uvjeti za život i rad lošiji, kao što je primjerice Osječko-baranjska županija.

Ukupan broj osnovaca u Hrvatskoj od 2006./2007. do 2016./2017. pao je za 70.411 učenika.

U Zagrebačkoj županiji istovremeno je pao za samo 2.475 učenika, što je u odnosu na ukupan broj u toj regiji od oko 28.000 udio od oko 12%.

Bježe iz Slavonije

S druge strane, u Osječko-baranjskoj županiji broj osnovaca za isto je vrijeme pao s 29.352 na 21.246, što je pad od čak 8.106, odnosno za udio od oko 27%. Drugim riječima, broj školaraca u Osječko-baranjskoj županiji smanjivao se više nego dvostruko brže nego u Zagrebačkoj županiji.

Ne treba posebno isticati da je u Slavoniji gotovo posvuda tradicionalno na vlasti HDZ sa svojim koalicijskim partnerima.

Nema razloga za ostanak

Hrvatski demografi, među kojima i prof. dr. sc. Anđelko Akrap, već godinama upozoravaju da stanovništvo hrvatskih ruralnih krajeva, osobito Slavonije, nema puno razloga za ostanak jer nema ni radnih mjesta, ni prilika za razvoj poslovanja, niti sadržaja koji bi im omogućili neku razinu kvalitete života.

"Hrvatskoj bi možda bilo najbolje da rasproda te krajeve, no pitanje je tko bi ih htio kupiti", rekao je za Index Akrap.

"Kada prestane zvoniti školsko zvono, nestao je život"

"Ti krajevi ostaju prazni, a nitko nema želje naseliti prostore koji nemaju nikakve perspektive. Kontinentalni dio Dalmacije i Slavonija već desetljećima, još od kraja 60-ih gube stanovništvo.

Problem je u tome što je izostao prostorni aspekt razvoja. A u trenutku kada prestane zvoniti školsko zvono, to znači da je na tom prostoru nestalo života“, dodao je.

Vlasti ne vide dalje od Markova trga

Tumači da je godinama analizirao kretanja po županijama te da ne može shvatiti razmjere zanemarivanja nekih krajeva.

"Sve političare koji se kandidiraju za vlast trebalo bi posjesti u autobuse i odvesti da vide tu žalost po cijeloj Hrvatskoj. Kada sam to rekao jednom čovjeku koji je i danas u saboru, on mi je odgovorio da, nažalost, vlasti ne gledaju dalje od Markova trga.“

Onemogućen dolazak poželjnim imigrantima

Upozorava da Hrvatska nikada imigracijama neće moći kompenzirati nestajanje stanovništva jer doseljenicima nema što ponuditi.

"Mi nismo, poput Njemačke, visoko razvijena zemlja da bismo mogli voditi selektivnu imigracijsku politiku“, rekao je istaknuvši da smo čak i vrlo poželjne imigracije zakomplicirali do te mjere da smo praktički onemogućili dolazak u Hrvatsku.

"Lijenost ljudi koji su zaduženi za kreiranje demografskih politika"

"Nedavno sam dobio jedan dopis. Čovjek je profesor u Splitu. Oženio je Francuskinju koja je doktorirala na Sorboni. Njegova supruga ne može dobiti hrvatsko državljanstvo, mora čekati pet godina. Nas apsolutno ništa ne košta da barem takvim ljudima, bračnim partnerima Hrvata, olakšamo stjecanje državljanstva.

Iz Vojvodine nam dođe miješani bračni par. Hrvat će dobiti državljanstvo, no njegova supruga, zato što je Srpkinja, neće. Ja ne znam gdje to ima u svijetu. Kakva je to strategija? To ne bi trebao biti problem riješiti i to ništa ne košta. To je jednostavno lijenost ljudi koji su zaduženi za kreiranje demografskih politika“, kaže Akrap.

Manje studenata, manje poslova, manje mirovine, manje za zdravstvo...

Ističe da smanjivanje broja učenika, podrazumijeva smanjivanje broja studenata, a time i radnih mjesta za nastavnike.

"Čovjek koji vodi politiku, bilo na četiri godine ili za duže, treba biti svjestan da gašenjem škola nestaje život. Tko će raditi za sve te umirovljenike? Političari su toliko nezainteresirani za taj problem da većina uopće nema pojma koliko Hrvatska ima stanovnika. Bivši je premijer spominjao četiri i pol milijuna stanovnika.

No Hrvatska ih toliko nema još od 1991. Nitko u saboru na to mu nije rekao: 'Čekajte pa vi ne znate koliko Hrvatska ima stanovnika'. Možda to ne trebaju svi znati, ali netko tko vodi državu bi trebao. Zamislite pastira koji ne zna koliko ovaca ima u toru.“

Nijemci vole slavenske imigrante

Dugoročne strategije, kaže, nema bez radne bilance.

"Dobar dio brojne poslijeratne Baby Boom generacije je na odlasku u mirovinu. To su silni lomovi. A iz Hrvatske odlaze silni ljudi svih mogućih zanimanja. Samo u Muenchenu živi oko 73.000 Hrvata.

U Njemačkoj su jasno rekli da vole imigrante iz slavenskih zemalja jer se lako integriraju pa čak i asimiliraju. A takvo iseljavanje urušava i mirovinski i zdravstveni sustav", poručio je Akrap.