ISTRAŽIVANJA pokazuju da osobnost i radne navike imaju veći utjecaj na uspjeh od kvocijenta inteligencije, piše Faye Flam za Bloomberg u jednom starijem članku.

U nastavku prenosimo dijelove članka.

"Koliko kvocijent inteligencije utječe na naš uspjeh? Ekonomist James Heckman postavio je to pitanje obrazovanim laicima i političarima i većina ih je rekla da IQ ima velik utjecaj, čak do 50 posto. No, istina je potpuno drugačija, tvrdi Heckman, jer sam kvocijent inteligencije zapravo vrlo malo utječe na uspjeh - samo 1 ili 2 posto.

Ako kvocijent inteligencije ima tako malen utjecaj na uspjeh pojedinca, o čemu on onda ovisi? Znanost nam ne može dati konačan odgovor, ali prema Heckmanovom istraživanju, osobnost igra mnogo veću ulogu nego što se prije mislilo.

Kako bi to otkrio, Heckman je s kolegama analizirao četiri različite vrste podataka, između ostalog: rezultate testova inteligencije, rezultate standardiziranih ispita te ocjene i procjene osobnosti tisuća ljudi u Velikoj Britaniji, SAD-u i Nizozemskoj."

Ocjene bolji pokazatelj uspješnosti od čiste inteligencije

"Njihova studija otkrila je da su ocjene i rezultati testova bolji pokazatelji nečije uspješnosti od rezultata testova inteligencije, jer oni ne pokazuju samo razinu nečijeg znanja, već i takozvane "nekognitivne vještine". Te vještine uključuju marljivost, dobre radne navike i mogućnost suradnje s drugima – drugim riječima, savjesnost.

Inteligencija je i dalje važna, jer netko s kvocijentom inteligencije 70 neće moći rješavati probleme koji su jednostavni nekome s IQ-om od 190. No, Heckman tvrdi da se nekim ljudima teško probiti na tržište rada jer nemaju vještine koje se ne mjere samim testom inteligencije. Možda se ne znaju ponašati na razgovoru za posao, možda zakasne, neprikladno se odjenu ili pak budu lijeni na poslu.

Ipak, svi se slažu da za kvocijent inteligencije vrijedi pravilo: što više, to bolje. No, vrijedi li isto pravilo i za „nekognitivne“ vještine, toliko važne za postizanje uspjeha? Znanstvenici koji se bave ljudskom osobnošću kažu da to nije tako jednostavno, jer za osobnost ne vrijede ista pravila kao i za inteligenciju. Oni tvrde da je zlatna sredina najbolje rješenje – ne želite biti toliko introvertirani da ne možete ni progovoriti, niti toliko ekstrovertirani da ne možete malo šutjeti i slušati.

No, kakve to veze ima s ekonomskim uspjehom pojedinaca?

"Naš konačni cilj je blagostanje ljudi", kaže Heckman i dodaje da su značajan čimbenik za ostvarenje tog blagostanja upravo vještine koje posjeduju", zaključuje Flam za Bloomberg.