GLIFOSAT, najkorišteniji herbicid na svijetu koji je u širokoj upotrebi od 1973. i dugo se smatrao bezopasnim za životinje i ljude, mogao bi biti štetan za pčele, pokazala je nova studija.

No neki stručnjaci, uključujući i one iz Bayera koji je proizvođač glifosata, odbacuju ovakve zaključke kao nedovoljno uvjerljive.

Problemi za poljoprivredu

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), kemikalija bi mogla djelovati na bakterije u probavnom sustavu pčela (tzv. mikrobiom) i činiti ih osjetljivijima na infekcije, što bi, pak, moglo utjecati na njihovu brojnost. Već dulje je poznato da je zdrav mikrobiom ključan za imunitet životinja i ljudi.

Ako se nalaz potvrdi, bit će to problem za proizvođače glifosata, ali i za poljoprivrednike jer je već ranije utvrđeno da pčelama štete neonikotinoidi, najrašireniji insekticidi na svijetu.

Erick Motta, jedan od voditelja istraživanja na University of Texas (UT) u Austinu, rekao je u priopćenju za medije kako njihova studija pokazuje da će trebati uvesti nove smjernice za korištenje glifosata s obzirom na to da se u postojećima pretpostavlja da je on neškodljiv.

"Naša nova studija pokazala je da to nije istina", rekao je. "To nije jedina stvar koja uzrokuje smrt pčela, međutim, ipak je nešto o čemu ljudi trebaju voditi računa jer se glifosat koristi posvuda", dodao je.

Glifosat ne truje pčele izravno, ali...

Glifosat je spoj iz skupine fosfonata koji je 1950. sintetizirao Henri Martin. Njegova herbicidna svojstva 1970. otkrio je i patentirao John E. Franz iz tvrtke Monsanto. Danas više nije zaštićen patentom i sastavni je dio više raširenih herbicida. Za razliku od brojnih herbicida prije njega, smatrao se bezopasnim. Stručnjaci su vjerovali da ubija isključivo biljke tako što blokira neke enzime koje samo one koriste za stvaranje nekoliko ključnih aminokiselina, građevnih blokova proteina. Međutim, pokazalo se da iste enzime upotrebljavaju i neke bakterije.

Ova posljednja činjenica navela je Nancy Moran, evolucijsku biologinju na UT-ju, da desetak godina istražuje mikrobiom - bakterijski sastav probavnog sustava pčela (Apis mellifera). Njezin tim uzeo je uzorak od 2000 pčela iz košnice od kojih je dio hranio običnim šećernim sirupom, a dio šećernim sirupom koji je sadržavao glifosat u razinama sličnim onima koje bi pčele mogle prikupiti u prirodnom okolišu u kojem tragaju za hranom.

Studija je utvrdila da su pčele koje su konzumirale glifosat čak tri dana nakon povratka u košnicu u probavnom sustavu imale niže razine bakterije Snodgrassella alvi od pčela hranjenih običnim sirupom.

Zbunjujući rezultat

No ovdje je zanimljivo da su neki rezultati istraživanja zapravo bili zbunjujući. Naime, pčele koje su konzumirale najviše glifosata imale su normalniji sastav bakterija u probavnom sustavu od onih koje su konzumirale manje.

Moran kaže da nije jasno jesu li možda pčele koje su bile osjetljive na herbicid uginule, a neke koje ga bolje podnose preživjele i zadržale zdrav mikrobiom unatoč visokim razinama glifosata. 

Visoke doze u laboratoriju

U nekim drugim testovima pčele koje su konzumirale glifosat imale su čak pet puta manje količine bakterije S. alvi u probavnom sustavu. U Petrijevim zdjelicama u laboratorijskim testovima većina sojeva bakterija S. alvi izloženih visokim razinama glifosata prestala se razvijati ili se sporije razvijala.

Pčele osjetljivije na infekcije

Istraživanje je također utvrdilo da je zabilježena promjena u mikrobiomu važna za otpornost pčela na infekcije. Naime, u testovima na više stotina pčela pokazalo se da je samo 12 % onih koje su konzumirale glifosat preživjelo infekciju bakterijom Serratia marcescens koja se u tragovima nalazi u košnicama i probavnim sustavima pčela, a može se raširiti u druge dijelove tijela i uzrokovati bolest i smrt. Pčele koje nisu bile hranjene glifosatom preživjele su u većem udjelu od 47 %.

Za sada još nije jasno zašto promjene u mikrobiomu pčela, uzrokovane glifosatom, imaju takve posljedice. Moran kaže da bakterija S. alvi oblaže dio stijenki probavnog sustava pčela te na taj način stvara zaštitni sloj. One također izlučuju kemikaliju koja bi mogla uništavati loše bakterije - napasnike.

Hrvatski biolog: Ne treba ovo koristiti za lov na vještice

Budući da su pesticidi i herbicidi stalno u fokusu raznih suprotstavljenih organizacija i lobija, nova studija, koja uključuje određene dvojbe jer nije dokazana u okolišu, nije jednako uvjerila sve znanstvenike.

Primjerice, Oliver Jones, kemičar na Sveučilištu RMIT u Melbourneu u Australiji, za Guardian je rekao da su doze glifosata korištene u studiji bile prilično visoke.

"Studija samo pokazuje da glifosat može utjecati na bakterije u probavi pčela, no ne i da se to stvarno događa u okolišu", upozorio je.

Hrvatski molekularni biolog i kolumnist Indexa Kristian Vlahoviček s PMF-a u Zagrebu kaže da je ovo istraživanje vrlo zanimljivo, prvenstveno iz znanstvene perspektive koja dodatno naglašava važnost bakterija u ukupnom ekološkom sustavu na planetu, a osobito u svjetlu novih spoznaja kako bakterije, udružene s biljkama i životinjama, uključujući i ljude, mogu utjecati na njihov rast i razvoj.

"Možda je čak šteta što ovo istraživanje koristi glifosat, na čiji spomen mnogima uzavru emocije, pa se bojim da će umjesto lijepe znanstvene priče rasprava krenuti u smjeru zastrašivanja populacije i anti-GMO argumentacije", kaže Vlahoviček.

"Kao prvo, istraživanje je otvorilo jednu važnu temu, no nije sasvim nedvojbeno dokazalo određeni mehanizam utjecaja kemijskog spoja na prirodu. Kao drugo, ovo istraživanje ne propituje izravan učinak glifosata na životinje i ljude. Oni zbog nedostatka enzima na koji glifosat djeluje, nemaju nikakve zdravstvene posljedice - za razliku od herbicida ranijih generacija čiji mehanizam djelovanja pokazuje veću izravnu toksičnost. Treće, i po meni najvažnije, ovo je savršeni primjer kako otvorena znanost radi i treba raditi - ovakvih se rezultata ne treba plašiti niti ih koristiti za lov na vještice, nego upravo suprotno: novo znanje treba iskoristiti za dodatno poboljšanje svojstava herbicida tako da im se dodatno smanji količina i intenzitet nuspojava, a poveća specifičnost upotrebe", pojasnio je Vlahoviček.

Bayer: Velike studije ne potvrđuju ovaj nalaz

Glasnogovornik Bayera, koji je preuzeo Monsanto, za Guardian je rekao kako tvrdnje da glifosat ima loš učinak na pčele jednostavno nisu istinite.

"Nijedna velika studija nije pronašla vezu između glifosata i pada u brojnosti populacija pčela. Više od 40 godina robusnih, neovisnih znanstvenih dokaza pokazuje da on ne predstavlja rizik za ljude, životinje i uopće okoliš", dodao je.

Bayer na svojoj stranici ističe da su pčele danas izložene brojnim rizicima – klimatskim promjenama, pesticidima, lošoj prehrani, kao i lošem održavanju u kojem su izložene parazitskoj grinji Varroa.

Kompanija ističe da je glifosat prošao kroz mnoge rigorozne kontrole brojnih svjetskih agencija, uključujući i US Environmental Protection Agency. Pritom navodi više studija, među kojima i veliku iz 2014. koja je utvrdila da glifosat "nema negativnih efekata na odrasle pčele ili razvoj potomstva". Slično je potvrdila i jedna velika australska studija, kao i istraživanja koja su provedena za potrebe produženja dozvole njegove primjene u EU, ističe Bayer.

Bayerov herbicid Roundup, koji se temelji na glifosatu, dobio je 2017. skraćeno, petogodišnje odobrenje za uporabu.

Lista problema raste

Jedan od problema s kojima se glifosat posljednjih godina također suočava jest ocjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), odnosno njezine Međunarodne agencije za istraživanja raka (IARC), iz ožujka 2015. da je "vjerojatno kancerogen". No tu treba imati na umu da su doze kojima su izloženi ljudi koji konzumiraju oprane plodove vrlo niske i zapravo bezopasne; upozorenje se prvenstveno odnosi na poljoprivrednike koji usjeve prskaju glifosatom. Također je važno znati da prema istoj agenciji suhomesnati proizvodi i alkohol spadaju u višu kategoriju proizvoda koji potvrđeno djeluju kancerogeno, baš kao i duhan, azbest ili ispušni plinovi automobila.

Stručnjaci za pčele također ističu da glifosat, s obzirom na to da neselektivno uništava biljke, ako se ne koristi s dovoljnim oprezom, uz korov uništava i biljke cvjetnice koje su izvor hrane za pčele. No to upozorenje odavno je poznato.

Znanstvenici ističu da je vrijednost nove studije u tome što je prvi put otkrila mehanizam kojim bi glifosat, iako nije izravno toksičan za pčele, ipak mogao djelovati na njih. No rezultate će trebati potvrditi u studijama o tome što se uistinu događa u okolišu.