EUROZASTUPNICI su na današnjoj plenarnoj sjednici usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš kojom se predlaže potpuna zabrana jednokratnih predmeta poput štapića za uši te plastičnog pribora za jelo i slamki koji ujedno čine gotovo najveći dio otpada na europskim obalama i u morima.

Uz štapiće za uši, parlamentarci se zalažu za potpunu zabranu i plastičnog pribora za jelo, slamki, štapića za miješanje pića te držača za balone, odnosno zabranu plastičnih predmeta za koje na tržištu postoji dostupna alternativa. 

"Plastika je promijenila naše ponašanje. U manje od 60 godina proizveli smo 80 milijardi tona plastike kojom smo zagadili naše oceane. Želimo usvojiti ovaj zakon za bolju budućnost, okoliš i građane Europe koji su spremni postupati drugačije", rekla je izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE, Belgija) tijekom rasprave. 

Nova pravila

Nova pravila EU-a, koja je 10. listopada izglasao Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), obuhvaćaju i deset najčešće pronađenih predmeta na europskim morskim obalama kao i izgubljenu opremu za ribolov koji skupa čine 70 posto otpada u morima, a koje bi trebalo ograničiti.  

Na popisu deset najčešće pronađenih predmeta na obalama, uz gore navedene, i plastične su boce, opušci cigareta, ambalažne vrećice i omoti, higijenske potrepštine, plastične vrećice, plastične čaše, baloni te posude za hranu.

U slučaju plastičnih proizvoda za koje ne postoje alternative države članice će do 2050. morati ograničiti njihovu upotrebu putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini te uvesti obvezu za proizvođače povezanu s gospodarenjem otpada.

Države će tako morati organizirati prikupljanje 90 posto jednokratnih plastičnih boca za napitke, primjerice putem programa povratne naknade. Osim toga, uvodi se obveza jačanja svijesti potrošača o negativnom učinku bacanja jednokratne plastike. 

Znanstvenici procjenjuju da svake godine u morima i oceanima završi do 12,7 milijuna tona plastike, odnosno jedan kamion plastike svake minute, te da njezina prisutnost ugrozi i do 700 životinjskih vrsta, a sveukupno se do danas u morima i oceanima nakupilo oko 150 milijuna tona plastike. 

"Ako ne poduzmemo ništa, do 2050. u moru ćemo imati više plastike nego riba", rekao je član Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Mark Demesmaeker tijekom rasprave u ponedjeljak.

Velika šteta zbog plastičnog otpada u morima

Plastični otpad u morima uzrokuje gubitke i do 259 milijuna eura u sektoru turizma i 695 milijuna u ribarstvu, a predstavlja opasnost i za ljudsko zdravlje kroz hranidbeni lanac. Naime, plastika čini čak 86 posto otpada u svjetskim morima. 

Znanstvenici također tvrde da u vezi smanjenja CO2, plina koji je odgovoran za globalno zatopljenje, ne treba zanemariti činjenicu da je recikliranje jednog milijuna tone plastike jednako uklanjanju jednog milijuna automobila s cesta. Procjenjuje se da na globalnoj razini proizvodnjom plastike i spaljivanjem plastičnog otpada nastane približno 400 milijuna tona CO2 godišnje.

Karmenu Vella, povjerenik Odbora za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, u raspravi s europarlamentarcima istaknuo je da hvatanje u koštac s otpadom u moru, osim što pridonosi čišćem okolišu i zdravlju ljudi, stvara i trgovinske mogućnosti za Europu.

"Europska komisija želi biti primjer stvaranja ekonomije koja će uključivati održivo korištenje plastike. S obzirom na to da mnogi proizvođači nisu svjesni štetnog utjecaja plastike, moramo uvesti nove mjere te ih što prije implementirati u djelo", rekao je Vella.

Na raspravi je bilo govora i o mikroplastici i činjenici da se na godišnjoj razini u EU ispusti od 75 000 do 300 000 tona mikroplastike u okoliš.

Dan ranije su europarlamentarci usvojili Direktivu o pitkoj vodi u kojoj su upozorili da je mikroplastika prisutna u oko 2/3 uzoraka vode iz vodovoda u europskim zemljama.

Direktivu o plastici je podržao 571 zastupnik, 53 ih je bilo protiv, a 34 suzdržanih. 

Nakon njezinog usvajanja u Parlamentu slijede pregovori s Vijećem.

Hrvatski europarlamentarac: Ovo je pobjeda u borbi protiv jednokratne plastike

Hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec (Zeleni/EFA), član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, ocjenjuje da je izglasana direktiva pobjeda u borbi protiv onečišćenja plastikom, priopćio je ured zastupnika.

“Ovo je pobjeda u borbi protiv jednokratne plastike, ali pred nama je dug put da zaustavimo gušenje našeg planeta pod težinom vlastitog smeća. Svake minute kamion pun plastičnog otpada baca se u naša mora i oceane. Građani ne mogu više čekati da industrija shvati kako onečišćenje plastikom predstavlja ozbiljnu prijetnju svima nama. Ovim primjerom Europska unija može svijetu pokazati kako izgraditi održivu budućnost bez upotrebe jednokratne plastike", ocijenio je Škrlec,

Škrlec je u rujnu na plenarnoj sjednici podsjetio na činjenice da je u Uniji u sektoru plastike zaposleno 1,5 milijuna ljudi te da su u 2015. godini ostvareni prihodi u iznosu od 340 milijardi eura, ali da je potencijal za recikliranje plastičnog otpada u europskom bloku i dalje većinom neiskorišten.

Dubravka Šuica, voditeljica Hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, u raspravi je prijedlog Direktive ocijenila "izvrsnim".

"Smatram da je pred nama izvrstan prijedlog o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. No isto tako, moramo pronaći alternativne načine proizvodnje kako bismo zamijenili proizvode o kojima govorimo. Također, ne želim da Europska unija postane simbol zabranjivanja dječjih balona na rođendanima i njihovog puštanja u zrak, ali mora biti predvodnik u borbi protiv onečišćenja i smanjivanju upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda.“

"Europa mora predvoditi u ovoj borbi protiv plastike, nemoguće zvuči podatak da tri četvrtine otpada u moru dolazi od plastike. Ako se taj trend nastavi do 2050. godine, u moru će biti više plastike nego ribe. S obzirom da dolazim iz Hrvatske, s obala Jadranskog mora, ovo pitanje smatram osobito važnim", rekla je Šuica.