PRIJE današnje sjednice vlade Marić je u izjavi novinarima najavio jedno veliko iznenađenje, a na samoj sjednici otkrio je o čemu se radi.

Naime, vlada će od 1. prosinca povećati neoporeziva davanja koja se odnose na nagrade zaposlenicima. Tu se radi o božićnicama, uskrsnicama, regresu, 13. plaći...

Uz izmjene devet poreznih zakona, ministar Marić je najavio da će ih pratiti i odgovarajuće izmjene pravilnika, a najavio je da će se pravilnikom regulirati i povećanje ukupnog godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka, i to za tri puta - sa sadašnjih 2500 na 7500 kuna.

"Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica, regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio - bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati", rekao je.

Marić je najavio da će promjena tog pravilnika ići odmah, kako bi stupio na snagu već 1. prosinca ove godine.

Tako se, kako je rekao, daje prilika poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike, "bilo u obliku božićnice, 13. plaće, kako god to htjeli nazvati, i nagrade njihov rad 2018. godine i svima zažele dobre božićne i novogodišnje blagdane".

Premijer Andrej Plenković to je ocijenio posebno dobrom viješću. "Mislim da je to jedan novi prostor koji su i mnogi poslodavci priželjkivali i signalizirali i zato mislim da smo tu otvorili jako dobru mogućnost, a nije ni tajming loš, dapače", rekao je Plenković.

Oporezivanje opcijskih dionica stopom od 24 umjesto 36 posto

Nekoliko je novina u odnosu na prvo čitanje ministar Marić najavio kod izmjena Zakona o porezu na dohodak. 

Za uzdržavane članove se ne mogu ostvariti olakšice ako ostvaruju primitak veći od 15.000 kuna godišnje, ali je već u prvom čitanju predloženo da se to ograničenje ne odnosi na stipendije učenika i studenata, kako na domaće tako i inozemne stipendije. Tako bi roditelji za njih i dalje mogli ostvarivati poreznu olakšicu, rekao je Marić. 

Vlada je već u prvom čitanju pojednostavila oporezivanje tzv. opcijskih dionica odnosno radničkog dioničarstva, i to tako da to ne bi bio dohodak od rada već od kapitala koji bi se oporezivao po stopi od 36 posto, dok u drugo čitanje ide s prijedlogom da se oporezuje po nižoj stopi od 24 posto. 

Inače, zadržava se izmjena vezana za proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto, i za nju bi umjesto dohotka od 17.500 kuna prag bio 30.000 kuna mjesečno, a na sve iznad toga primjenjivala bi se stopa od 36 posto.

Vlada je u konačnom prijedlogu regulirala i što će biti ako lokalne jedinice ne donesu odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu.

Zakonskim je izmjenama, naime, reguliran raspon tog paušala, i on ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1500 kuna, a vlada sada regulira da u gradovima i općinama koji sami ne utvrde iznos tog paušala on iznosi 750 kuna. 

Kao novine u drugom čitanju izmjena Zakona o trošarinama, Marić je naveo da bi se, uz cargo prijevoz, sada povrat trošarine do minimalne proširio i na putnički prijevoz, što je označio posebno važnim za prijevoz učenika i studenata, odnosno autoprijevoz u slabije razvijenim područjima. 

Izmjene Općeg poreznog zakona predvidjele su proširenje uporabe čuvanja računa u elektroničkom obliku, što se konačnim prijedlogom još proširuje, pa se daje i mogućnost da se račun odmah izdaje u elektroničkom obliku, osim ako primatelj ne traži baš račun na papiru.

Opterećenje doprinosima na plaću snižava se sa 17,2 na 16,5 posto

U drugo su čitanje saboru upućene i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju dva doprinosa - za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.

Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. To će za poslodavce značiti uštedu od 900 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna, podsjetio je ministar financija. 

Bitnih novina u drugom čitanju nema kod izmjena zakona o porezu na dobit, kao ni poreza na promet nekretninama, koji bi se od iduće godine plaćao po stopi od tri posto umjesto sadašnjih četiri posto. 

Ministar Marić podsjetio je kako predloženi paket poreznih zakona predstavlja treći krug poreznog rasterećenja. 

To je porezno rasterećenje do sada iznosilo 3,8 milijardi kuna, a u trećem je krugu riječ o 2,8 milijardi kuna, što je onda ukupno rasterećenje od 6,4 milijarde kuna, istaknuo je Marić.