PROCES pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji kao krajnji rezultat definitivno će imati uspostavu građanske države, a to je i logična spona s izvorištima suvremene državnosti BiH temeljenih na odlukama ZAVNOBiH-a, rekao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

U govoru koji je održao u povodu obilježavanja 25. studenoga kao Dana državnosti, na svečanom prijemu u sjedištu Predsjedništva BiH u Sarajevu, Komšić je ocijenio kako se danas kroz izmjene izbornog zakona BiH "pokušava uspostaviti anticivilizacijska praksa različite vrijednosti glasa".

Napao HDZ BiH

"Na ZAVNOBiH se danas pozivaju pristalice etničkog modela koji žele selektivno rabiti, odnosno zlorabiti načelo konstitutivnosti naroda", kazao je Komšić, jasno aludirajući na zahtjeve HDZ-a BiH i osporavanja legitimiteta njegova izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Komšićevo je tumačenje kako je glasačko pravo univerzalno za svakog građanina BiH i ono nikome ne smije biti uskraćeno jer je to vrijednost jasno definirana još u Deklaraciji o pravima građana BiH koja je usvojena na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a.

"Ta je deklaracija trasirala put ka građanskom društvu i državi", kazao je Komšić, istaknuvši kako bez poštivanja tog načela ne bi bilo ni referenduma na temelju kojega je 1. ožujka 1992. godine BiH postala samostalna i neovisna država.

"Obnova državnosti BiH nije slučajna kao ni kontinuitet građanskog", poručio je Komšić konstatirajući kao će tek ulaskom u EU biti dovršen proces konstituiranja BiH kao građanske države.

Na prijemu bili veleposlanici SAD-a i Rusije

Na prijemu su bili i brojni dužnosnici i članovi diplomatskog zbora, uključujući veleposlanike svih značajnijih država poput SAD-a i Rusije.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u svom je govoru istaknuo kako se sada valja fokusirati na uklanjanje svih oblika diskriminacije koji još postoje u zemlji.

"Brojna su područja BiH u kojima građanima nisu osigurana temeljna ljudska prava", kazao je Džaferović, upozoravajući i na opasnost ponovo probuđenih "retrogradnih velikodržavnih politika" koje su kroz povijest predstavljale najveću prijetnju za BiH.

"Vrijeme je da se zbiju redovi i pokaže kako je više onih koji su spremi braniti BiH, njezinu državnost i suverenitet", kazao je Džaferović.

Predsjedatelj predsjedništva BiH Milorad Dodik nije nazočio prijemu, kao ni svi njegovi prethodnici na poziciji srpskog člana državnog vrha u godinama nakon Daytona.

On je ranije ovog tjedna izjavio kako odbija prihvatiti 25. studenoga za Dan državnosti jer ga RS i bosanski Srbi ne priznaju kao državni praznik.

Praznik se obilježava samo na teritoriju Federacije BiH.