UDIO javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalno, i na godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće Eurostata.

U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

U odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.

U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u. 

Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija sa 133 posto, Portugal sa 125 posto, Cipar sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto,

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvješću bilježila je u trećem kvartalu Estonija, 8 posto. Slijede Luksemburg s 21,7 posto i Bugarska s 23,1 posto.

U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 ih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje. Najviše je pritom porastao na Cipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj za 4,8 postotnih bodova.

U skupini zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnoj razini nalaze se Malta, s 3,1 postotni bod manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska s po 1,6 postotnih bodova nižim udjelom, Mađarska i Češka s njegovim padom za po 1,4 postotna boda te Nizozemska i Poljska s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.

Na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice.

Cipar i Grčka prednjačili su i u njegovu povećanju na godišnjoj razini sa skokom za 9,7 postotnih bodova i 7,4 postotna boda. Slijede Velika Britanija s rastom udjela javnog duga za 0,4 postotna boda i Slovačka za 0,1 postotni bod.

Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta s padom za 6,8 postotnih bodova, Portugal za 4,6 postotnih bodova, Austrija za 4,3 postotna boda, Litva za 4,2 postotna boda, Nizozemska za 4,1 postotni bod te Irska i Hrvatska s udjelom nižim za po četiri postotna boda.