NA SJEVERNOJ hemisferi noći su sve kraće, a dani dulji, no za one koji žive južno od ekvatora vrijedi suprotno. U zimskim mjesecima mnogi uživaju u toplini doma uz vatru i zimsku hranu, no izloženost suncu ključna je za zdravlje, piše BBC.

Mnogi među nama su za vrijeme ljetnih i proljetnih mjeseci energičniji, čak i bolje raspoloženi, a tijekom jeseni i zime su letargični. Znanstvenici imaju objašnjenje - ključ je u sunčevoj svjetlosti.

Svjetlost kontrolira naš biološki sat

Naš organizam funkcionira u skladu sa smjenama dana i noći i ciklusom od 24 sata tijekom kojega se naš planet okrene oko svoje osi.

Riječ je o takozvanom cirkadijskome ritmu koji utječe na sve u našem organizmu, od načina na koji spavamo, preko metabolizma, do načina na koji tijelo proizvodi određene vrste hormona

Poznato je da cirkadijski ritam funkcionira bez obzira na to kakvi su vanjski poticaji. I premda se taj ritam ne mijenja kod znanstvenika koji su, primjerice, ostali u špilji bez prirodnog izvora svjetlosti, naš je organizam na svjetlost vrlo osjetljiv. 

Svjetlost je značajan signal koji omogućuje pokretanje niza bioloških funkcija u tijelu. 

Svjetlost nam pomaže pri odlasku na počinak i pri buđenju 

Jedna od temeljnih bioloških funkcija kojom upravlja svjetlost je san. Mozgu omogućuje da zna kada sustavi koji održavaju budnost trebaju preuzeti glavnu ulogu.

Kada počne padati noć, u našem se organizmu počinje oslobađati melatonin, hormon koji nam pomaže da zaspimo.

Svjetlost može pomoći u borbi protiv nesanice

Poznato je da plava svjetlost koju emitiraju kompjutori, tableti i pametni telefoni sprječava oslobađanje hormona koji nam pomažu da usnemo.

Zdravstveni radnici opetovano kažu da neposredno prije odlaska na počinak ne bi trebalo gledati u ekran.

Matthew Walke, neurolog koji istražuje obrasce spavanja, tvrdi da je "dnevna svjetlost ključna za reguliranje spavanja".

Ako ste "noćna ptica" koja se bori s nesanicom, izlaganje jutarnjem sunčevom svjetlu može ubrzati vaš mozak i tijelo u pravom trenutku te pridonijeti tomu da se osjećate pospano u vrijeme za spavanje.

Svjetlost utječe na raspoloženje

Dnevna doza prirodne svjetlosti nije važna samo za spavanje, ona nas čini sretnijima.

Kad je organizam izložen sunčevoj svjetlosti, koja dopire do mozga putem optičkih živaca, povećava se razina serotonina, hormona koji utječe na raspoloženje.

Većina ljudi koji provode manje vremena na svjetlosti, primjerice osobe koje rade u noćnim smjenama, češće se bori s depresijom.

Mentalno zdravstveno stanje koje se izravno povezuje s dnevnom svjetlošću tijekom jesenskih i zimskih mjeseci zove se sezonski afektivni poremećaj ili zimska depresija.

Osobe koje pate od zimske depresije s kraćim danima postaju sve neraspoloženije. Depresija najčešće prestaje početkom proljeća.

Sunčeva svjetlost jača kosti

Da bi organizam iz hrane apsorbirao kalcij i natrijev fosfat, ključne minerale za zdrave kosti, zube i mišiće, potreban mu je vitamin D, a u tijelu se stvara izlaganjem sunčevim zrakama.

Manjak vitamina D može rezultirati krhkošću kostiju i njihovim deformacijama.

Nasreću, gotovo čitavu količinu tog vitamina možemo dobiti putem sunčevih zraka, zbog čega ga i nazivaju "sunčevim vitaminom".

Treba upozoriti da pretjerano izlaganje suncu može biti i opasno, zbog čega je dobro izbjegavati izravno izlaganje sunčevoj svjetlosti za vrijeme najtoplijeg dijela dana i obavezno koristiti kremu za sunčanje.