DANSKA bi na parlamentarnim izborima 5. lipnja mogla skrenuti ulijevo jer se čini da bi koaliciju desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussena na vlasti mogla zamijeniti koalicija lijevog centra predvođena socijaldemokratima, ponajviše zbog pada podrške Rasmussenovim koalicijskim partnerima.

Danski premijer Lars Lokke Rasmussen teško će svoju koaliciju zadržati na vlasti, pokazuju ankete. 

Socijaldemokrati pobijedili na euro izborima

Socijaldemokratska stranka, iako oporbena, i u postojećem sazivu parlamenta relativno je najjača stranka, a k tome je i nedavno pobijedila na europskim izborima.

Liberalna stranka na tim je izborima prošla dobro, ali Rasmussenovi koalicijski partneri, konzervativci i Liberalni savez, nisu postigli značajan uspjeh, a euroskeptična Danska narodna stranka, koja podržava koaliciju u parlamentu, izgubila je pola podrške. 

Na parlamentarnim izborima 2015. ta je protuimigrantska stranka završila druga, iza socijaldemokrata, s 21 posto glasova, ali je odbila biti formalni dio Rasmussenove vlade. Ankete joj trenutno daju oko 13 posto, čime se zadržavanje desnog centra na vlasti ne čini izglednim. 

Anketa danske agencije Ritzau lijevom bloku daje 55,1 posto, što predstavlja 99 mjesta u parlamentu u kojem sjedi 179 zastupnika. 

"Moramo pridobiti puno više ljudi"

Usprkos povoljnim anketama, čelnica socijaldemokrata Mette Frederiksen upozorava kako treba čekati izbore.

"Ne možemo biti sigurni da će lijevi blok imati većinu, novog premijera i nove politike ako ne dobijemo puno više ljudi da glasuju za socijaldemokrate", poručila je nedavno pobornicima stranke. 

Kampanja se odvijala oko imigracijske politike, socijalnih davanja i zdravstva, klimatskih promjena, mirovina i doba umirovljenja. 

Vlada si pripisuje zasluge za oživljavanje ekonomije, no zamjera joj se što je "usmjerila ekonomsku politiku previše udesno", tvrdi Erik Holstein, analitičar političkog portala Altinget.dk. 

Danski birači mogu prihvatiti "stroge ekonomske reforme mirovinskog sustava i doprinosa za nezaposlene, ali samo kada je kriza", kazao je Holstein za agenciju dpa. 

Rasmussen je tijekom kampanje pokušao promijeniti taj stav, no analitičar smatra kako je za to bilo prekasno.

Socijaldemokrati su uspjeli oteti njegove i glasače Danske narodne stranke jer je Frederiksen zauzela čvršći stav prema imigraciji.

Ona je stranku preuzela 2015. nakon što je srušena koalicijska vlada Helle Thorning-Schmidt. Suprotno od svoje prethodnice i ranijih čelnika, Frederiksen najavljuje da želi voditi manjinsku vladu socijaldemokrata. 

Jednostranačkom vladom bilo "bi lakše upravljati" u usporedbi s koalicijom u kojoj bi bile i Socijalnoliberalna stranka ili Socijalistička narodna stranka, koje imaju različite poglede na gospodarstvo i imigraciju, objašnjava Holstein. 

Rasmussen poručuje da će Fredriksen biti primorana činiti ustupke po pitanju imigracije i povećati deficit ako želi podršku drugih stranaka lijevog bloka.

"A to će Dansku skupo koštati", istaknuo je pri predstavljanju stranačkog programa u 17 točaka kojim želi ojačati dansko gospodarstvo. 

Stroži stav socijaldemokrata prema imigraciji i integraciji stvorio je tenzije s njihovim tradicionalnim saveznicima. 

Frederiksen tvrdi kako neće promijeniti imigracijsku politiku "bez šireg dogovora" u parlamentu.

Njezina stranka želi ograničen broj dolazaka imigranata iz neeuropskih zemalja i prihvatne centre za tražitelje azila izvan Danske.

Socijaldemokrati su prošle godine podržali i zabranu burki na javnim mjestima. Na ekonomskom planu žele veća socijalna davanja i ranije umirovljenje za one koji su radili 40 godina. 

Među 13 stanaka koje izlaze na izbore bit će i krajnje desna Fast Kurs (Čvrsti smjer) predvođena Rasmusom Paludanom koji poziva na protjerivanje muslimana iz Danske. Tu je i Nova desnica, osnovana 2015., koja smatra da je politika Danske narodne stranke bila preblaga.

Rasmussen je odbacio mogućnost koaliranja s tim strankama.