IAKO je HBO-ova serija Černobil, koja dramatizira nuklearnu katastrofu u istoimenoj sovjetskoj elektrani koja se dogodila 1986., oduševila i kritiku i publiku diljem svijeta, u Rusiji nije tako popularna ni hvaljena.

Razloge za to nije preteško razumjeti - iako se Sovjetski Savez raspao prije 28 godina, o sustavnim sovjetskim zločinima te o katastrofama izazvanima nesposobnošću i neodgovornošću kao što je Černobil i dalje se nerado govori.

>> Tko je glavni lik iz Černobila? Spasio je milijune, a ubio se iz očaja

>> FOTO Ekipa iz Splita lani je bila u Černobilu. Fotografije su izvrsne

Ruski dugogodišnji predsjednik Vladimir Putin ipak je bivši agent sovjetskog KGB-a, a njegov režim u velikoj je mjeri nastavio sa sovjetskom praksom dezinformacija, propagande, zataškavanja i brisanja granica između istine i laži. Baš onoga što kreatori serije ističu kao ključ u kojem trebamo čitati tragediju zvanu Černobil. "Što je cijena laži?" pitanje je koje nam postavljaju na promotivnom plakatu serije i na koje u njenih pet epizoda daju vrlo snažan i potresan odgovor. 

Ruske novine: Ovo je karikatura, žele nas ocrniti kao nuklearnu silu

No ako pitate ruske režimske medije, upravo je HBO-ova serija dio Zapadne "rusofobne" propagande i demoniziranja njihove zemlje. 

"Činjenica da nam američki, ne ruski, TV-kanal govori o našim vlastitim junacima je izvor sramote s kojom pro-kremaljski mediji ne mogu živjeti. I to je pravi razlog zašto zamjeraju HBO-ovoj seriji Černobil", piše Ilija Šepelin za Moscow Times, jedne od rijetkih neovisnih ruskih novina na engleskom jeziku. 

Argumenti i Fakti, novine popularne među umirovljenicima, opisale su seriju kao "karikaturu, a ne istinu". "Jedino što nedostaje su medvjedi i harmonike!" bio je sarkastičan voditelj TV-kanala Rusija 24, Stanislav Natanzon.

Natanzon je optužio autore serije da su lagali da ruske vlasti nisu htjele priznati svoje pogreške te istaknuo članak Valerija Legasova u kojemu je on 1987. kritizirao upravljanje nuklearnom industrijom, a koji su tad objavile vodeće ruske novine.

Ali nije istaknuo da, kad je Legasov napisao taj članak 1987. godine, urednici Komsomolskaye Pravde nisu ga htjeli objaviti. Objavljen je tek dva tjedna nakon što se ubio.

Najčitanije ruske novine Komsomolskaja Pravda (KP) također su izrazile sumnju da konkurenti ruske državne nuklearne tvrtke Rosatom kroz ovu seriju pokušavaju ocrniti imidž zemlje kao nuklearne sile.

"Koliko god to čudno zvučalo, akcija čišćenja nakon nesreće u Černobilu bila je gotovo važna za Europu kao i pobjeda Saveznika u Drugom svjetskom ratu... (Ali) Rusija nikad neće slaviti događaje u Černobilu kao praznik - a ako ga lideri ne mogu pretvoriti u pothvat nacionalnog ponosa i veličine, onda bolje zaboraviti da se uopće dogodio. Ipak, pokušat će se  staviti potpuno drukčiji spin na ove događaje", zaključuje Šepelin.

U ruskoj verziji serije agenti KGB-a love agente CIA-e

Novinar Moscow Timesa piše i da je ruski NTV, kao odgovor na američku seriju, odlučio snimiti vlastitu. No za razliku od američke, ruska verzija ekranizacije katastrofe u Černobilu temeljit će se na bizarnoj pretpostavci da je sve posljedica sabotaže koju je izveo agent CIA-e. 

NTV je inače poznat po svom prorežimskom izvještavanju. Vlasnik ove televizije je, zanimljivo, Gazprom Media, medijsko krilo plinskog diva Gazproma koji je u većinskom vlasništvu države. Štoviše, seriju djelomično financira i rusko ministarstvo kulture, i to s 30 milijuna rubalja, odnosno 460 tisuća dolara, javlja Hollywood Reporter.

Snimanje je već završeno prošle godine u Bjelorusiji i serija je trenutno u postprodukciji. Datum emitiranja još nije otkriven. 

Jedini detalji koji su otkriveni o seriji su oni na koje aludira i Moscow Times - da u seriji grupa sovjetskih KGB-ovih časnika pokušava otkriti agenta CIA-e koji se nalazio u elektrani Černobil i vršio špijunažu. 

Redatelj ruske serije Aleksej Muradov opravdao je ovo iskrivljavanje povijesne istine teorijama zavjere: "Prema jednoj teoriji, Amerikanci su se infiltrirali u elektranu Černobil i mnogi povjesničari ne poriču da je, na dan eksplozije agent neprijateljskih obavještajnih službi bio prisutan u stanici."

Dakle, umjesto posvete junačkim "likvidatorima" koji su se žrtvovali da bi zaustavili i sanirali nuklearnu kontaminaciju, ruska verzija će biti detektivski film u kojem časnici KGB-a pokušavaju uhvatiti američke špijune kao glavne zlikovce u ruskoj tragediji, zaključuje novinar Moscow Timesa.