EUROPSKI sud za ljudska prava pokreće postupak protiv Hrvatske zbog načina dodjeljivanja poticaja u poljoprivredi.

To je ujedno prvi proces protiv Hrvatske zbog dodjela sredstava za poljoprivredne projekte.

Radi se o dodjeli poljoprivrednih sredstava iz 2009. godine, a proces pokreće sud u Strasbourgu.

Naime, kako javlja Telegram, sporno je to što poljoprivredni poduzetnici ne mogu pokrenuti sudski postupak protiv odluke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja dodjeljuje poticaje.

Najviše što mogu napraviti jest podnijeti prigovor, i to povjerenstvu spomenute Agencije.

OPG tužio Hrvatsku

Zbog toga su vlasnici jednog OPG-a tužili Hrvatsku sudu. Smatraju da su te odredbe protivne Konvenciji o ljudskim pravima te da im država onemogućavanjem sudske kontrole dodjele poticaja krši pravo na pošteno suđenje u građanskom postupku. 

Naime, Članak 6. Konvencije o ljudskim pravima jamči pristup sudu.

Sud je nedavno od Hrvatske zatražio očitovanje o ovom predmetu.

Nisu mogli osporiti odluku Agencije

Poljoprivrednici su tužbu uložili jer im Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nije dodijelila potporu za projekt te jer tu odluku nisu mogli osporavati na sudu.

Pokušali su podnijeti tužbu, ali je Upravni sud zaključio da odluka Agencije nije upravni akt te kako stoga oni nisu nadležni.

U rješenju o odbacivanju tužbe Upravni sud u Zagrebu naveo je kako je dodjela sredstava pojedinačna odluka kojom tijelo javne vlasti odlučuje o nekom pravu stranke. Ujedno je izričito propisano da se ne radi o upravnom aktu pa je tužba odbačena, javlja Telegram.

Potom išli na Ustavni sud

Potom su, nezadovoljni tom odlukom, poljoprivrednici otišli na Ustavni sud. 

Podnijeli su tužbu u kojoj su se žalili na kršenje ustavnog prava pristupa sudu. 

Ustavni sud je presudio kako odluka o dodjeli sredstva za poljoprivredu nije upravna odluka te da kao takva ne omogućuje nezadovoljnoj strani da ju osporava na Upravnom sudu.

Tužba Europskom sudu za ljudska prava

Na koncu su vlasnici OPG-a državu tužili pred ESLJP-om. U tužbi navode, javlja Telegram, kako je Hrvatska s ovakvom praksom jedina članica  EU-a koja u ovakvim slučajevima ne omogućava sudsku zaštitu.

U trenutku kada je OPG tražio sredstva za projekt u Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju stajalo je kako odluke Agencije za plaćanje nisu upravni akti. 
Tim se zakonom propisuje procedura dodjele potpora.

Zbog te se odredbe odluke Agencije nisu mogle osporavati na Upravnom sudu.

No, problem je i to što i novi Zakon o poljoprivredi, koji je na snazi od početka 2019. godine, ima iste odredbe kada se radi o državnim potporama koje dodjeljuje Agencija.

Što sud traži?

ESLJP traži od Hrvatske da odgovori poštuju li se Zakonom o poljoprivredi načela iz Članka 6. Konvencije, odnosno je li povrijeđeno pravo pristupa sudu.

Hrvatska mora i odgovoriti jesu li vlasnici OPG-a mogli na sudu osporavati odluku Agencije koja im nije dodijelila sredstva.

U suprotnom, Hrvatska mora uvjeriti da je uskraćivanje prava na pristup sudu opravdano. 

Ako sud presudi na stranu OPG-a, odnosno zaključi da je Hrvatska kršila ljudska prava, država će morati platiti odštetu.

No, priči tu ne mora biti kraj te se pretpostavlja da bi se, ako OPG dobije slučaj, morao mijenjati Zakon o poljoprivredi. Naravno, ako Hrvatska želi izbjeći val tužbi na istoj osnovi.