SVAKO ljeto iznova i iznova u medijima se adresira isto pitanje - jesu li kreme za sunčanje zdrave, odnosno je li bolje izlagati se suncu s njima ili bez njih.

U tome nema ništa sporno jer znanost i znanstvena istraživanja napreduju pa svake godine imamo novih spoznaja o brojnim pitanjima koja se tiču sunca, krema i njihovih utjecaja na zdravlje.

U tom kontekstu ima određenih novosti koje su istražene i objavljene ove godine, koje ćemo adresirati u ovom tekstu.

No, kako bi odgovori na postavljeno pitanje bili jasniji, stvari je važno staviti u pravi kontekst.

Sunčanje je potvrđeni uzrok raka

Prije svega, važno je ponoviti da je izlaganje ultraljubičastim (UV) zrakama sunca dokazano glavni uzrok jedne od najsmrtonosnijih vrsta raka – agresivnog raka kože, melanoma (nije svaki rak kože melanom). Jedna britanska studija pokazala je da UV zrake uzrokuju oko 86% svih slučajeva melanoma.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala je UV zračenje (zračenje na valnim duljinama od 100 do 400 nm, što uključuje UVA, UVB i UVC zrake), uključujući i sunčevo zračenje, u kategoriju A1 potvrđeno kancerogenih tvari, mješavina, agensa i zračenja.

Učestalost raka kože ubrzano raste

Kako se turizam razvija i ljudi sve više borave oskudno odjeveni na plažama, tako u svijetu sve više raste pojavnost raka kože. Prema stranici američke Zaklade za rak kože, samo u SAD-u svaki se dan dijagnosticira više od 9.500 slučajeva raka kože, a svaki sat od te bolesti umre više od dvoje ljudi. Od 2009. do 2019. broj Amerikanaca s novodijagnosticiranim invazivnim oblikom melanoma (posebno agresivan oblik raka kože koji zahvaća dublje slojeve kože) porastao je za 54 posto.

Pritom je važno istaknuti da melanom nije osobito čest oblik raka. Prema stranici World Cancer Research Fund, u svijetu je 2018. njegov udio u ukupnom broju novodijagnosticiranih malignih tumora bio 1,7%. Za usporedbu, udio raka pluća i raka dojke bio je 12,3%, debelog crijeva 10,6%, a prostate 7,5%. U SAD-u je petogodišnje preživljavanje s melanomom oko 92%, no ono pada na 64% ako se rak proširio do limfnih čvorova te na 23% ako je metastazirao u udaljenim organima. Dakle, ključno je rano otkrivanje.

Najrizičnija skupina su bijeli muškarci

Prema podacima američkog National Institute of Health iz 2017., pojavnost melanoma najviša je na Novom Zelandu (oko 50 slučajeva na 100.000 ljudi), u Australiji (48 na 100.000) te u SAD-u (21,6 na 100.000). U Europi je najviša u skandinavskim zemljama (oko 17 na 100.000), a najmanja u balkanskim zemljama (manja od 5,3 na 100.000).

Najrizičnija skupina su stariji bijelci.

U prosjeku rizik obolijevanja od melanoma udvostručuje se ako je osoba više od pet puta izgorjela na suncu!

Kreme smanjuju rak kože za 50%

Znanstvenici i zdravstvene agencije slažu se da su kreme za sunčanje važna zaštita od raka kože.

Jedna od najkvalitetnijih studija o toj temi provedena je u Nambouru, u australskoj pokrajini Queensland, a objavljena je u časopisu Journal of Clinical Oncology. Ona je utvrdila da redovna uporaba kreme za sunčanje može smanjiti rizik od melanoma na pola. Studija je provedena na 1621 osobi od 1992. do 2006. godine. Deset godina nakon završetka studije u skupini koja je redovno koristila kremu zabilježeno je 11 novih melanoma, a u skupini koja nije 22. Osobito je značajan bio zabilježeni utjecaj na pojavnost invazivnog melanoma – 3:11.

Problematičan utjecaj krema za sunčanje na zdravlje

Na temelju navedenih činjenica mogli bismo zaključiti kako nema nikakvih dvojbi da kreme treba koristiti. No kako to obično biva, stvari nisu baš sasvim jednostavne. Naime, neka nova istraživanja pokazala su da kreme za sunčanje često sadrže sastojke koji nisu zdravi, a apsorbiraju se u kožu i tijelo više nego što se do nedavno mislilo.

U svibnju ove godine u uglednom američkom medicinskom časopisu JAMA objavljeno je istraživanje “Effect of Sunscreen Application Under Maximal Use Conditions on Plasma Concentration of Sunscreen Active Ingredients” koje je pokazalo da bi trebalo podrobnije istražiti četiri sastojka krema za sunčanje prije nego što ih se proglasi generalno sigurnima i učinkovitima (GRASE): avobenzon, oksibenzon, ekamsul i oktokrilen.

Pokazalo se da su koncentracije navedenih kemikalija daleko iznad razine od 0,5 nanograma po mililitru (ng/mL) kreme, zbog čega je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) zatražila dodatna ispitivanja njihove sigurnosti. No treba imati na umu da je istraživanje provedeno na vrlo malenom uzorku od samo 24 osobe.

(FDA) je ove godine objavila da se od 16 aktivnih sastojaka koji se trenutno nalaze u kremama na tržištu dva sastojka – cinkov oksid i titanijev dioksid – mogu smatrati GRASE-om te da se dva sastojka – PABA i trolamin salicilat – ne mogu smatrati GRASE-om zbog sigurnosnih problema.

FDA ističe da uz navedena četiri postoji još 12 sastojaka za koje nema dovoljno podataka o sigurnosti kako bi se u ovom trenutku za njih pozitivno odredio GRASE. Kako bi se riješile dvojbe oko ovih 12 sastojaka, FDA traži od industrije i drugih zainteresiranih strana da pronađu dodatne informacije.

No, kao što su naveli autori studije objavljene u JAMA-i, njihovi rezultati ne upućuju na to da bi ljudi trebali odustati od upotrebe krema za sunčanje.

Utjecaj krema na hormone

Neka istraživanja u laboratorijima na miševima otkrila su da su neki organski UV filtri, uključujući oksibenzon, kao i sastojci, uključujući parabene i ftalate, koji se mogu naći čak i u kremama za sunčanje koje koriste anorganske UV filtre, mogući endokrini disruptori, odnosno kemikalije koje utječu na ljudske hormone. Međutim, nijedno istraživanje na ljudima nije potvrdilo ove nalaze.

Pritom treba imati na umu dvije važne stvari: 1) da sve ono što vrijedi za pokusne miševe ili štakore ne vrijedi uvijek za ljude i 2) da se u nekim studijama neki endokrini disruptori na životinjama primjenjuju u izuzetno velikim dozama, mnogo većim od onih koje bi čovjek uobičajeno konzumirao u životu.

Primjerice, skupina autora 2011. objavila je u časopisu Environmental Health Perspectives analizu rezultata jedne studije iz 2001. godine koja je utvrdila da je oksibenzon kod mladih štakorica uzrokovao porast maternica za 23%. Tim je utvrdio da su doze oksibenzona korištene u studiji bile tolike da bi prosječna američka žena morala mazati kremu svaki dan 277 godina da bi postigla iste kumulativne količine.

U 2015. provedeno je jedno istraživanje na 500 parova koje je otkrilo da su muškarci s višim razinama UV filtara iz skupine benzofenona imali za 30% manje šanse začeti djecu. No, manjkavost te studije bila je to što se temeljila na samo jednom mjerenju koncentracija spoja u urinu, dok se koncentracije u tijelu uobičajeno brzo smanjuju.

Utjecaj krema na morske životinje

Brojne studije utvrdile su da UV filtri predstavljaju značajan rizik za morske životinje – morske ptice, ribe, sisavce i koralje – koje ga gutaju zajedno s hranom i vodom.

Primjerice, jedno istraživanje, objavljeno u časopisu Environmental Science & Technology, utvrdilo je da su razine UV filtara u vodama Hong Konga značajno povišene tijekom sezone kupanja. Uzorkovanje u koraljima utvrdilo je da su tolike da mogu uzrokovati deformacije i smrt mladih koralja.

Neke zemlje zbog ovog zabranjuju korištenje krema za sunčanje koje sadrže problematične sastojke poput oksibenzona koji djeluje na hormone riba tako da im može promijeniti spol te smanjiti razvoj i oplodnju jajašaca. Primjerice, Meksiko u svojim ekološkim parkovima Xcaret i Xel-Ha zabranjuje korištenje problematičnih krema za sunčanje i zamjenjuje kreme turista ekološki prihvatljivijima.

A što je s vitaminom D?

Ovdje namjerno nećemo u detalje adresirati pitanje krema i vitamina D koji je važan za ljudsko zdravlje.

Naime, brojne studije pokazale su da je za stvaranje potrebnih količina vitamina D u organizmu dovoljno neizravno izlaganje suncu, da nije potrebno prženje na plaži. Osim toga, količine UV zraka koje će naše tijelo apsorbirati ovisit će o brojnim čimbenicima kao što su geografska širina, doba godine, količina naoblake, doba dana, pigmentacija kože i sl. U povoljnim okolnostima, za vedrog vremena u sunčanijem dijelu godine i u srednjim geografskim širinama, u kojima se nalazi i Hrvatska, dovoljno je 10 do 15 minuta izlaganja lica, ruku i nogu sunčevim zrakama nekoliko puta tjedno. Uz navedeno, vrlo je važno i kakvu hranu jedemo.

U zemljama s manje sunca, poput Velike Britanije, kreme za sunčanje rjeđe su potrebne pa je i njihov učinak na stvaranje vitamina D manji. Konačno, nema jasnih dokaza da primjena krema za sunčanje značajnije utječe na smanjenje stvaranja vitamina D.

Zaključak i preporuka

Na kraju se možemo zapitati što bi trebao učiniti netko tko brine o vlastitom zdravlju i zdravlju okoliša.

Dok god ne postoje konačni rezultati učinaka UV filtara koji se apsorbiraju u ljudska tijela ili alternative koje ne sadrže sastojke povezane sa zdravstvenim rizicima, među stručnjacima postoji konsenzus da se moramo štititi kad god smo izloženi suncu.

Najzdraviji način da to učinimo – kako za nas tako i za divlje životinje – jest odjeća, uz izbjegavanje podnevnog sunca između 11 i 16 h te uz boravak u zaklonu sjene. No, kada takva zaštita nije moguća, neophodno je zaštititi se kremama za sunčanje. Pritom je preporučljivo nastojati izbjegavati kreme koje sadrže navedene sporne spojeve – možda je najbolje koristiti kreme koje sadrže anorganske filtre.