PREDSJEDNIK Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i saborski zastupnik Božo Ljubić ocijenio je u srijedu kako je Hrvatska Republika Herceg-Bosna (HR HB) odlučujuće doprinijela obrani Hrvata i Bosne i Hercegovine te bi sva buduća rješenja u ovoj zemlji o jednakopravnosti naroda trebalo tražiti na njezinu tragu.

Svečanom akademijom i polaganjem vijenaca te paljenjem svijeća u srijedu navečer u Mostaru je obilježena 26. obljetnica od održavanja utemeljiteljske sjednice Hrvatske Republike Herceg-Bosne koja je proglašena kao dio tadašnjeg mirovnog prijedloga Owen-Stoltenberg o zaustavljanju rata i ustroju BiH kao unije triju republika. Ljubić, koji je bio jedan od dužnosnika Herceg-Bosne, a danas je jedan od vodećih ljudi HNS-a BiH, smatra kako je obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne jedna od najvažnijih koju obilježava hrvatski narod u modernoj Bosni i Hercegovini.

„Isto tako, ta obljetnica je jako važna i za samu Bosnu i Hercegovinu, jer je HR HB, a prije toga Hrvatska zajednica Herceg-Bosna odlučujuće doprinijela obrani Bosne i Hercegovine u vrijeme kada su je jedni napadali, a drugi nisu znali bi li je i kako je branili“, rekao je Ljubić u izjavi za medije.Po njemu je Herceg-Bosna 'zalog, simbol i temelj hrvatske konstitutivnosti' u Bosni i Hercegovini.

Upitan je li bila greška integrirati je u Federaciju BiH zbog čega su Hrvati u BiH danas politički i stvarno nejednakopravni, Ljubić je ocijenio kako na njezinu tragu treba tražiti održiva rješenja u kojoj bi sva tri naroda bila zadovoljna.

"Herceg-Bosna je putokaz za rješenje krize u BiH"

„HR HB je putokaz u kojem smjeru bismo trebali tražiti rješenje za bosanskohercegovačku ustavnu i institucionalnu krizu“, dodao je Ljubić. Pri tome je rekao kako je Herceg-Bosna uključena kao ravnopravan administrativni aranžman u Federaciju BiH zajedno s bošnjačkom Republikom BiH.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je 18. studenog 1991. godine, na dan pada Vukovara, kako bi se Hrvati u BiH obranili od nastupajuće agresije. Hrvatska Republika Herceg-Bosna utemeljena je kao hrvatski entitet na današnji dan 28. kolovoza 1993. godine na utemeljiteljskoj sjednici u Grudama kao dio mirovnoga plana Owen-Stoltenberg koji je tada predložila međunarodna zajednica o ustroju Bosne i Hercegovine kao unije triju republika.

Taj plan međutim nije prihvatila bošnjačka strana na čelu s Alijom Izetbegovićem jer je tražila da u većinskoj bošnjačkoj republici budu Neum i veći dio teritorija na sjeverozapadu zemlje.
Sporazumom iz Washingtona u kojemu je posredovali SAD, Turska i Hrvatska početkom 1994. godine zaustavljen je hrvatsko-bošnjački rat, ukinute bošnjačke i hrvatske civilne administrativne cjeline te stvoren entitet Federacija BiH. To je bio uvjet i da bošnjačke vlasti iz Sarajeva odobre ulazak postrojbi Hrvatske vojske u zapadnu Bosnu te oslobode značajan dio BiH, ali i ostvare presudne vojne pozicije za provođenje akcije Oluje kojima je oslobođena Hrvatska.

Pred Haaškim tribunalom osuđena su šestorica nekadašnjih vojnih i političkih dužnosnika Herceg-Bosne s optužbama da su provodili plan etničkog čišćenja nehrvata i pripajanja dijela Bosne i Hercegovine Hrvatskoj.