NAKON što je premijer Plenković objavio da vlada prihvaća sve zahtjeve sindikata okupljenih oko referendumske inicijative "67 je previše", Ministarstvo rada i mirovinskog sustava krajem rujna objavilo je u javnom savjetovanju Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

U tom su nacrtu u potpunosti ugrađeni zahtjevi referendumske inicijative. Istovremeno, u javnom savjetovanju su i izmjene Zakona o radu (ZOR), odnosno članka 112. tog zakona koji govori o načinima prestanka ugovora o radu. I dok ZOR danas kaže da, među ostalim, ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore.  Za one koji ne žele u mirovinu sa 65 godina, ubuduće će ugovor o radu prestati kada radnik navrši 68 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Vlada prepisala sindikalne zahtjeve

Oba zakona u javnom savjetovanju nalaze se 15 dana, do 8. listopada, nakon čega će ih Vlada uputiti u hitnu saborsku proceduru kako bi se nova pravila počela primjenjivati s prvim danom iduće godine. To znači da će se od iduće godine u mirovinu odlaziti sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a u potpunosti se odustaje od postupnog podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina života, prenosi Faktograf.

Kako su sindikati tražili, razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom produljuje se do 2029. godine. Prema aktualnom mirovinskom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine, a nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja, kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.

Od početka iduće godine do 31. prosinca 2029. godine, propisana starosna dob za starosnu mirovinu za žene, svake godine povećavat će se za tri mjeseca (umjesto četiri) „uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu“. Od prvog dana 2030. godine i žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima – navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Radi usklađivanja s predloženim produljenjem prijelaznog razdoblja izjednačavanja uvjeta za starosnu mirovinu žena u odnosu na muškarce, predlaže se i produljenje razdoblja u kojem se osiguraniku-ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine.

U prijevremenu mirovinu sa 60, maksimalno umanjenje mirovine od 12 posto

U prijevremenu starosnu mirovinu, moći će se ići s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Osim toga, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika osiguravat će se s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

Nadalje, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine se smanjuje sa sadašnjih 0,3 posto na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Istodobno, predlaže se prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. godine u kojem se postupno izjednačavaju uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike-žene s uvjetima za osiguranike-muškarce. Tako će se povećavanje starosne dobi i mirovinskog staža za žene smanjiti sa četiri na tri mjeseca svake godine (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu). Od siječnja 2030. godine i muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Trošak za mirovine u ovoj godini 19,7 milijuna kuna veći

Za isplatu mirovina mjesečno je potrebno nešto više od 3,37 milijardi kuna, što je godišnje gotovo 40,1 milijarda kuna. Ti troškovi, prema predviđanjima resornog ministarstva, dodatno će rasti zbog izmjena mirovinskog zakona u skladu sa zahtjevima referendumske inicijative „67 je previše“. Tako bi dodatan trošak proračuna u ovoj godini iznosio 19,7 milijuna kuna, dok bi trošak u idućoj godini rastao na 73,9 milijuna kuna „zbog izmjena uvjeta za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, izmjene uvjeta za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika te manjeg umanjenja prijevremene starosne mirovine po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu“.

Iz istog razloga, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena, smanjili bi se prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske za 9,2 milijuna kuna u idućoj te 34,9 milijuna kuna u 2021. godini.

No, „održivost cjelokupnog sustava socijalne sigurnosti u okviru promjena u sustav mirovinskog osiguranja“, trebale bi osigurati izmjene ZOR-a, odnosno mogućnost produljenja radnog odnosa i tri godine nakon stjecanja dobnih uvjeta za starosnu mirovinu. Radnik koji ne želi raditi do 68 godina, što će mu od iduće godine biti omogućeno izmjenama ZOR-a, „kao i do sada može raskinuti radni odnos“.

Osim osnovnog mirovinskog zakona i ZOR-a, u postupku izmjena su i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, svi kako bi se uskladili s budućim odredbama ZOR-a i mogućnošću ostanka na tržištu rada do 68 godina života. Iz istog razloga mijenjat će se i Zakon o državnim službenicima te Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Dio umirovljenika, međutim, ostat će uskraćen. Svima koji su ove godine otišli u prijevremenu mirovinu ona je umanjena za 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, a najviše 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Riječ je o 5.886 umirovljenika koji su pravo na prijevremenu mirovinu stekli od početka ove godine do kolovoza. S obzirom na to da se predloženom izmjenom mirovinskog zakona uvažavaju isključivo zahtjevi sindikata koji su prikupili, nakon provjere, vjerodostojnih 708.713 potpisa potpore građana, u dublje diranje zakonskih odredbi se nije išlo, piše Faktograf.

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona traje do utorka.