BIVŠI predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont, za kojim je španjolski sud u ponedjeljak raspisao europski uhidbeni nalog, odbio je danas u zgradi belgijskog državnog odvjetništva izručenje iz Belgije u Španjolsku, izvijestile su španjolska javna televizija TVE i novine El Mundo.

Puigdemont se u pratnji svog odvjetnika dobrovoljno odazvao pozivu.

U Španjolskoj je optužen za poticanje stanovnika na ustanak i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti Katalonije koji je bio zabranio španjolski Ustavni sud. Posljedično je proglasio samostalnu republiku Kataloniju koja nije zaživjela u stvarnosti.

Sudac španjolskog Vrhovnog suda, Pablo Llarena, u ponedjeljak je ponovo izdao europski uhidbeni nalog nakon što je sud izrekao osuđujuće presude bivšim Puigdemontovim suradnicima i članovima njegove vlade.

Dvije godine živi u Belgiji

Puigdemont je u listopadu 2017. godine, nakon proglašenja republike, a nakon što je španjolska vlada preuzela privremeno upravljanje Katalonijom, otišao u Belgiju. Iz mjesta Waterloo, udaljenog 20 kilometara od Bruxellesa, vodi međunarodnu kampanju za nezavisnost.

Španjolski sud je već bio zatražio njegovo izručenje, no zbog tehničkih grešaka u zahtjevu pravosuđe Belgije ga nije bilo izručilo. Španjolski sud je zatim povukao nalog. Puigdemont se tada dobrovoljno otišao prijaviti u jednu policijsku postaju.

On je u ponedjeljak rekao medijima kako vjeruje belgijskom pravosuđu te da će se odazvati pozivu u bilo kojem trenutku pozovu li ga. Puigdemont je u ljeto 2018. godine otišao iz Belgije u Finsku gdje je održao predavanje, a na povratku je njegov automobil zaustavljen u Njemačkoj gdje je zadržan. Njemačko pravosuđe odbilo ga je tada izručiti u Španjolsku jer je bio optužen za pobunu, a takva optužba ne postoji u Njemačkoj.

Devetero Katalonaca osuđeno na zatvor od 9 do 13 godina

Podsjetimo, početkom tjedna Vrhovni sud u Madridu osudio je devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017. godine koji je bio zabranio Ustavni sud i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje zabranjenog referenduma.

Sud je odbacio optužbu za pobunu, koja je implicirala korištenje nasilja, a na kojoj je inzistiralo državno odvjetništvo.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.