U BRODOGRADILIŠTU Dalmont u Kraljevici u petak je potpisan ugovor između tog brodogradilišta i Grada Rijeke o radovima na obnovi i prenamjeni broda Galeb u brod-muzej s pripadajućim komercijalnim sadržajima, vrijedan 46,9 milijuna kuna bez PDV-a.

Ugovor su potpisali riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik uprave tvrtke Dalmont Ivan Ivić.

Gradonačelnik Obersnel je istaknuo da je za njega ovo vrlo emotivan dan, nakon razdoblja od deset godina od kad je Grad Rijeka kupio brod Galeb kao zaštićeno kulturno dobro.

"Ni sad, nakon svega što sam prošao, nije mi žao što smo donijeli odluku o kupovini broda i mislim da je odluka bila dobra", rekao je.

"Siguran sam da će Galeb biti jedna od ponajvećih turističkih atrakcija u Rijeci", istaknuo je Obersnel.

Ivan Ivić je istaknuo da je ova tvrtka u pet godina, otkako je preuzela kraljevičko brodogradilište, prihvatila i provela niz projekata gradnje, remonta i obnove brodova. "Radove na obnovi i prenamjeni Galeba obavit ćemo u skladu s pravilima struke", rekao je, ocijenivši da je ovo važan lokalni projekt Rijeke, ali i europskog značenja.

Autorica dizajna budućeg postava na brodu Nikolina Jelavić Mitrović ustvrdila je da je Galeb fascinantan brod s iznimnom poviješću. Glavni izložak budućeg muzeja bit će sam brod, s obzirom na to da takvog muzeja nema u Hrvatskoj, rekla je.

"Svi smo ponosni na svjetsku baštinu koja će biti izložena u Rijeci", rekla je.

Galeb uz riječki Molo longo

Brod Galeb izgrađen je i porinut 1938. u Genovi s imenom Ramb III, a prva namjena mu je bio prijevoz banana. Početkom Drugog svjetskog rata prenamijenjen je u ratni brod. 1943. su ga preuzeli Nijemci te je do kraja rata djelovao kao minopolagač Kiebitz.

Na kraju Drugog svjetskog rata je potopljen u riječkoj luci, a iz mora je izvučen tek nakon tri godine te je postao školski brod Galeb. Uskoro je postao i ploveća rezidencija predsjednika tadašnje Jugoslavije Josipa Broza Tita. Na njemu je obavio niz državničkih putovanja te održavao sastanke sa šefovima država, uglavnom vezane za Pokret nesvrstanih.

Nakon raspada Jugoslavije je otplovio u Boku Kotorsku. Prodan je grčkom brodovlasniku koji ga je povjerio na remont brodogradilištu Viktor Lenac, a ondje je i ostao nakon stečaja vlasnika. Otkupio ga je Grad Rijeka.

Posao dobilo brodogradilište Dalmont

Brodogradilište Dalmont dobilo je posao obnove temeljem javnog natječaja. Rok za dovršetak radova je 14 mjeseci. Očekuje se da će se brod otegliti iz Rijeke u Kraljevicu u sljedećih sedam dana.

Brod se uređuje u muzej u sklopu projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture, i to u okviru europskog projekta Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, koji obuhvaća i uređenje Palače šećera za sjedište Muzeja grada Rijeke, za što je odobreno 68,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Autorice stalnog postava su djelatnice Muzeja grada Rijeke Nataša Babić i Ema Makarun, uz suradnju povjesničara Tvrtka Jakovine. Muzejski postav će se prostirati na 4500 četvornih metara broda.

Multimedijalni i interaktivni stalni postav broda muzeja sastoji se od četiri cjeline: povijesti broda od 1938. do 1990., uloge Josipa Broza Tita i njegovih putovanja na brodu u razvoju Pokreta nesvrstanih, života na školskom brodu i predstavljanja broda kao tehnološkog dostignuća svog vremena. Predviđeno je da brod muzej bude privezan uz Molo longo u riječkoj luci.