U NEDJELJU se održava drugi krug predsjedničkih izbora. Pravo birati ima 3,860.000 birača u Hrvatskoj i inozemstvu, gotovo 5.400 više u odnosu na prvi izborni krug.

Iako su šanse za to gotovo nikakve, ako Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović osvoje isti broj glasova, održat će se novi izbori. Za pobjedu u prvom krugu izbora bilo je potrebno 50% plus jedan glas, a budući da nitko nije prikupio toliki postotak, održava se drugi krug u kojem će pobjednik biti onaj koji prikupi najviše glasova.

Kao i u prvom krugu, birači će moći glasovati na ukupno 6.533 biračka mjesta, u Hrvatskoj ih je 6.409, u inozemstvu, odnosno u 47 država, 124, od čega trećina (44) u Bosni i Hercegovini.

Istočna Australija prva će otvoriti birališta za izbore, već u subotu u 21 sat po hrvatskom vremenu, a posljednji će to učiniti Los Angeles u nedjelju u 16 sati po našem vremenu. Drugi krug sedmih predsjedničkih izbora pratit će rekordnih 24.333 promatrača, 63 više nego u rekordnom, prvom izbornom krugu. Najviše je HDZ-ovih, preko 14 tisuća, SDP-ovih je gotovo 9 tisuća, HSS-ovih 344 itd.

Izlazne ankete i rezultati

Rezultati prvih izlaznih anketa bit će objavljeni u 19 sati, čim budu zatvorena birališta. Prve privremene rezultate izbora za predsjednika Državno izborno povjerenstvo će objaviti u 20 sati, a informacije će se dalje ažurirati svakih 5 minuta.

Izbore ćemo platiti oko 85 milijuna kuna

Prema riječima potpredsjednice Državnog izbornog povjerenstva Vesne Fabijančić Križanić, troškovi biračkih listića zajedno s troškovima oglasa, glasačkih kutija i zapisnika kreću se oko 1,2 milijuna kuna po krugu izbora, dakle za oba kruga oko 2,4 milijuna kuna. Osim toga, članovi biračkih odbora u Hrvatskoj za svoj će rad na provedbi izbora po izbornom krugu dobiti naknadu od 300 kuna, njihovi predsjednici po 350, a bit će im isplaćena po završetku predsjedničkih izbora. Za oba kruga izbora birački odbori primit će ukupno 23,713.300 kuna. .

Naime, birački odbori imenuju se za svako biračko mjesto, na predsjedničkim izborima imaju po šest članova, predsjednika i dva člana i njihove zamjenike koji ne mogu biti članovi ni jedne političke stranke. Za oba kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj je angažirano po 6409 biračkih odbora, od čega 72 na posebnim biračkim mjestima: u vojsci, zatvorima, na brodovima, u domovima socijalne skrbi.

"Ukupno će izbori za predsjednika Republike koštati oko 85 milijuna kuna. Podjednako iznose troškovi prvog i drugog kruga. U drugom krugu bit će umanjeni jedino za cijenu glasačkog listića jer je manji, ali to je neznatna razlika u odnosu na ukupnu svotu", rekla je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić Križanić.

No koliko su uopće važni izbori za predsjednika? Naime, predsjedničke ovlasti u Hrvatskoj su izrazito male, dok s druge strane izbori poprilično koštaju.

Koje su točno ovlasti predsjednika?

Ovlasti predsjednika RH su sljedeće: raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje sabora, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje vlade osobi koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine zastupnika u saboru. Daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom.

Na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija, vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga RH, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom, na temelju odluke Hrvatskog sabora, Predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir. U skladu s Ustavom i zakonom, surađuje s vladom u usmjeravanju rada sigurnosnih službi te za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

Dakle iz svega navedenog je vidljivo da predsjednik brojne odluke donosi zapravo na temelju odluka vlade i sabora.

Šalaj: Predsjednik treba biti protokolarna figura i treba ga birati u parlamentu

Profesor s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj za Index je rekao kako se već dugo zalaže za ukidanje neposrednog biranja predsjednika.

"Ja sam za prelazak na izbor predsjednika u parlamentu jer je to primjereno parlamentarnom obliku vlasti kakvog imamo. Ovakav izbor ne donosi previše dobrih stvari, štoviše čini mi se da ima više loših nego dobrih posljedica ovakvog izbora. Iskreno se nadam da bi nam ovo mogao biti zadnji ovakav izbor, no čini se kako javnost ne misli isto. Izgleda kako građani žele ovakav izbor, iako je to loš način izbora", kazao nam je Berto Šalaj.

Navodi kako predsjednik treba biti protokolarna figura, a da se sve druge ovlasti povjere vladi koja ima većinsku potporu u parlamentu.

"Recimo sadašnje ovlasti predsjednika ne mogu doprinijeti političkom razvoju Hrvatske, već samo mogu usporavati i otežavati političke procese. To se dogodilo za vrijeme Oreškovićeve vlade kad se dogodio spor između Oreškovića i predsjednice. Naime, predsjednik ima veliki problem, iako ima najveći demokratski legitimitet, istovremeno su mu male ovlasti pa je politički frustriran jer ne može ništa napraviti", istaknuo je Šalaj. Upravo zato, smatra, da bi se izbjegli problemi, predsjednik treba biti protokolarna figura te treba biti izabran u saboru.

Puhovski: Ovakav način izbora nema smisla

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra kako je sve skupa preskupo i da nema smisla te da se predsjednik ili predsjednica trebaju birati u saboru.

"Mislim da je ova kampanja svojom evidentnom ispraznošću pokazala da ovakav način izbora predsjednika Republike nema smisla i s više aspekata predstavlja travestiju demokratskih procesa", istaknuo je Puhovski.

To pojašnjava riječima kako su kandidati imali samo dvije mogućnosti u kampanji, pod A da fantaziraju i pod B da daju protuustavna obećanja jer su, kaže, samostalne ovlasti predsjednika toliko male da je, ističe, šteta na njih trošiti tešku demokratsku artiljeriju.

Umjesto ovog načina izbora, navodi kako bi bilo pametnije predsjednika/predsjednicu Hrvatske birati u parlamentu tzv. izbornim kolegijem.

"To bi bilo brže, jeftinije i jednostavnije. Tako bi se omogućio izbor ljudi koji su podobni za kompromise, a upravo bi to trebala biti glavna odlika predsjednika/predsjednice", zaključio je Puhovski.

Što vi mislite? Recite nam u anketi!