HRVATSKI premijer Andrej Plenković ocijenio je u nedjelju navečer prijedlog sedmogodišnjeg proračuna predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela kao pokušaj kompromisa na kojem će trebati još dosta raditi te izrazio zadovoljstvo što su u tom prijedlogu u obzir uzeti najvažniji hrvatski zahtjevi.

"Mislim da je Michel pokušao naći kompromis, ali bit će još puno teških i zahtjevnih pregovora ovoga tjedna", rekao je Plenković u nedjelju navečer u Bruxellesu.

Prošloga petka Michel je predložio proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

Riječ je o manjem iznosu u odnosu na prijedlog Europske komisije, koja predlaže 1135 milijardi eura, što je 1,114 posto BND-a. Michelov prijedlog je vrlo sličan onome koje je finsko predsjedništvo izradilo potkraj prošle godine. Michelov prijedlog je veći od finskog za 7,5 milijardi eura, točno onoliko koliko iznose predložena sredstva za Fond za pravednu tranziciju, koji je namijenjen za lakši prijelaz na zeleno gospodarstvo onim regijama koje su uvelike ovisne o fosilnim gorivima.

Iako i Michel u svom prijedlogu također predlaže manje sredstava za kohezijsku politiku u odnosu na prijedlog Komisije i u odnosu na sadašnji višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2014.-2020., ipak predlaže nešto drukčiju raspodjelu između siromašnih i bogatih regija. One europske regije s bruto nacionalnim proizvodom ispod 75 posto europskog prosjeka dobile bi više sredstava, a one čiji je BDP po glavi stanovnika iznad 100 posto europskog prosjeka izgubile bi sedam milijardi eura.

Obe hrvatske regije daleko su ispod prosjeka EU-a

Obje hrvatske statističke regije Jadranska i Kontinentalna Hrvatska ispod su 75 posto europskog prosjeka. Od 2023. na snagu će stupiti nova podjela statističkih regija u Hrvatskoj, pri čemu Jadranska Hrvatska ostaje nepromijenjena, a Kontinentalna bi se podijelila u tri regije - Grad Zagreb, Sjevernu i Panonsku Hrvatsku. Tako da će tri hrvatske statističke regije i dalje biti ispod 75 posto europskog prosjeka, dok Grad Zagreb već ima BDP iznad europskog prosjeka.

Dvije važne stvari za Hrvatsku

U Michelovu prijedlogu su jasno vidljiva i dva zahtjeva koje premijer Plenković ističe od samog početka ozbiljnijih razgovora o VFO-u. To je da se uzme u obzir činjenica da je Hrvatska najmlađa članica koja je koristila samo jedan sedmogodišnji proračun te da se vodi računa o demografskim gubicima u više zemalja članica, među kojima je i Hrvatska.

Za Hrvatsku je predviđen i poseban paragraf u Michelovu prijedlogu koji kaže da "manje razvijene regije u zemljama članicama koje su koristile samo jedno programsko razdoblje kohezijske politike, imaju pravo na dodatnu alokaciju od 300 milijuna eura za svoje najmanje razvijene regije". Jedino Hrvatska odgovara toj definiciji, jer su sve druge zemlje već koristile više od jedne sedmogodišnje financijske perspektive.

Michelov prijedlog također predviđa i dodatna sredstva zemljama koje imaju velike demografske gubitke.

"Taj paragraf je plod naših razgovora i tumačenja pozicije koju Hrvatska ima kao najmlađa članica. Isto tako smo uvrstili i temu demografije, što je nakon predsjednice Komisije Ursule von der Leyen prepoznao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a to je da postoje zemlje koje imaju problem s odlaskom dijela svojih građana u razvijenije članice i da se stoga pronađu odgovarajuća sredstva za demografsku politiku", rekao je Plenković.

No, Plenković ponavlja da je do povoljnog dogovora o VFO-u preostalo još dosta posla.

"Ali, idemo u dobrom smjeru, pregovarat ćemo još, zadaće su pred nama i Hrvatska i njezini građani zaslužuju da i idućih sedam godina imaju adekvatna sredstva jer je to bio i smisao našeg članstva u EU", rekao je Plenković.