NEMA dokaza da su djeca osjetljivija na koronavirus. Većina potvrđenih slučajeva COVIDA-19 iz Kine odnosi se na odrasle. Zabilježene su zaraze među djecom, uključujući i onu vrlo malu. Također, prošle infekcije, primjerice SARS i MERS, među djecom su bile relativno neuobičajene, navodi američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju. Naime, 2007. godine zabilježeno je 135 pedijatrijskih slučajeva SARS-a, a nijedan nije imao smrtni ishod.

“Iz razloga koji nisu do kraja razjašnjeni, čini se da su djeca ili otporna na infekciju ili nisu ozbiljno zaražena”, izjavio je za BBC profesor virologije na Sveučilištu Reading Ian Jones.

U znanstvenom radu objavljenom u časopisu Američkog medicinskog udruženja u kojem su analizirani nalazi pacijenata u bolnici Jinyintan u Wuhanu, epicentru zaraze, navodi se da nešto više od polovine zaraženih virusom ima između 40 i 59 godina te da je samo deset posto pacijenata mlađe od 39 godina. Isto tako, potvrđuje se da su slučajevi oboljele djece iznimno rijetki. Rezultati objavljene analize sugeriraju da djeca imaju blaži oblik bolesti, simptome koji se ne pogoršavaju, pa najčešće nema potrebe za hospitalizaciju, piše Slobodna Dalmacija.

Epidemiologinja Iva Pem Novosel iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže da zaražene djece, prema dosad prijavljenim slučajevima, gotovo i nema. Smatra da roditelji možda nisu imali potrebu voditi djecu u bolnicu jer nisu primijetili simptome bolesti. 

Pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike ''Dr. Fran Mihaljević'', prof. dr. Goran Tešović ističe da je opće poznato da postoje neki patogeni koji su kod djece bezazleni, a kod odraslih opasni po život, kao i obratno.

“Tipičan primjer za to je bakterija Bordetella pertussis koja uzrokuje hripavac. Od nje umiru samo djeca mlađa od šest mjeseci, a kad se odrasla osoba zarazi, ona će sigurno preživjeti i imati tek blage simptome. Postoji još niz takvih primjera kod kojih je uzročnik kod djeteta teži i izaziva težu kliničku sliku bolesti. No isto tako ima i onih suprotnih. Recimo, primjer infekcije virusom koji izaziva hemoragijsku, odnosno mišju groznicu. Ako se dijete zarazi tim virusom, imat će blagu kliničku sliku bolesti, malo povišenu temperaturu, otok limfnih čvorova i eventualno proljev. Kod odraslog čovjeka vrlo će lako doći do zatajenja bubrega i teške kliničke slike”, objasnio je specijalist pedijatrijske infektologije Tešović za Slobodnu Dalmaciju.

Slično je i kad odrasla osoba dobije vodene kozice, onda je klinička slika znatno teža nego kod djece, a i komplikacije su češće. Analogno tome, nisu isključene takve reakcije i s koronavirusom.

“To doista ovisi o nizu faktora, o konstitucijskim i imunološkim razlikama. Neke bolesti su kod djece blaže nego kod odraslih i obrnuto”, zaključak je prof. dr. Tešovića.

Djeca bi se trebala uključiti u uobičajene preventivne radnje kako bi se izbjegla infekcija, uključujući češće pranje ruku korištenjem sapuna i vode ili sredstva za čišćenje ruku na bazi alkohola te izbjegavanje kontakata s oboljelima.