POPUT domina, novi koronavirus zatvara zemlje jednu za drugom. Unatoč znakovima da prijetnja stiže u sve dijelove svijeta, postoji jasan obrazac reakcije u gotovo svim zemljama – poricanje, nespretni postupci, zatvaranje. U našem globaliziranom svijetu čudi kako je malo pouka izvučeno iz prvih tjedana epidemije u svakoj zemlji, kad su izgledi za suzbijanje i zaustavljanje virusa bili najveći. Sada je fokus na izravnavanju krivulje, odnosno usporavanju širenja virusa, kako bi se spriječio dalji porast broja smrtnih slučajeva, piše CNN.

I dok svijet pomalo ublažava mjere zatvaranja, još uvijek postoje lekcije koje se mogu naučiti od ove četiri zemlje koje su uspjele obuzdati koronavirus. CNN donosi 12 takvih lekcija.

Tajvan

S obzirom na to da je od kontinentalne Kine udaljen samo 180 kilometara, epidemija je u Tajvanu mogla biti katastrofalna. Krajem siječnja ova je otočna država, prema procjeni Sveučilišta Johns Hopkins (JHU), imala drugi najveći broj slučajeva na svijetu. Ali Tajvan je u svojoj populaciji od oko 24 milijuna ljudi dosad imao tek nešto više od 390 slučajeva zaraze i šest preminulih, a u srijedu nije imao nijednog novozaraženog. Tajvan je to uspio bez uvođenja strogih mjera, poput karantene ili zatvaranja škola ili dječjih vrtića.

U smislu broja smrtnih slučajeva, Tajvan nema krivulju koju bi trebalo izravnavati, prije bi se reklo da ima liniju s nekoliko oštrih koraka.

Sjedinjene Američke Države, trenutačno najteže pogođena zemlja svijeta, barem kad su u pitanju apsolutne brojke, imaju najmanje 26.000 smrtnih slučajeva, piše CNN. Čak i kad se u obzir uzme veličina stanovništva, kad bi bio na tajvanskoj razini uspješnosti, SAD bi imao samo 83 smrtna slučaja. Iako Tajvan ima visokokvalitetnu univerzalnu zdravstvenu zaštitu, njegov uspjeh leži u spremnosti, brzini reakcije, središnjem upravljanju i rigoroznom traženju kontakata.

Lekcija broja 1: Budite spremni

Spremnost Tajvana proizlazi iz nekih teško naučenih lekcija iz epidemije teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) iz 2003. godine, koji je u toj zemlji usmrtio 181 osobu. Kao rezultat toga, Tajvan je ustrojio poseban Središnji zapovjedni centar za epidemije, koji se može aktivirati kako bi koordinirao odgovor u slučaju epidemije. Kao znak koliko je Tajvan želio biti ispred koronavirusa, recimo da je taj centar aktiviran 20. siječnja, dan prije nego što je na otoku potvrđen prvi slučaj infekcije.

Budući da je njegov autoritet već uspostavljen, centar je mogao provoditi stroge mjere, a da ga pritom ne usporavaju dugotrajni politički procesi. Centar je u roku od tri tjedna poduzeo više od 120 akcija, objavio je časopis Journal of the American Medical Association (JAMA). Sama ta lista može poslužiti kao priručnik o tome što točno treba učiniti tijekom epidemije.

Lekcija broj 2: Budite brzi

Tajvanska reakcija uslijedila je dosta prije 21. siječnja, odnosno prvog potvrđenog slučaja covida-19. Tri tjedna ranije, u vrijeme kad je Kina prvi put prijavila slučajeve zaraze Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), tajvanski dužnosnici počeli su kontrolirati putnike u zrakoplovima iz Wuhana, izvornog epicentra virusa u Kini, te tražiti simptome vrućice i upale pluća. Tajvan je 20. siječnja objavio upozorenje o putovanjima u Wuhan, a dva dana kasnije, dok je još bio samo jedan potvrđeni slučaj, dužnosnici su počeli svakodnevno obavještavati javnost.

Tjedan dana nakon prvog slučaja Tajvan je počeo elektronički nadzirati osobe u karanteni putem mobitela koje im je dodjeljivala vlada. Najavljena su i ograničenja putovanja i ulaska u zemlju, uglavnom usmjerena na provinciju Hubei i njen glavni grad Wuhan. Gotovo svakog dana do kraja veljače vlada je uvodila nove mjere kako bi virus držala pod kontrolom.
Tajvan je imao samo 329 slučajeva kad je 1. travnja uveo stroge mjere socijalnog distanciranja. Za usporedbu, u Velikoj Britaniji bilo je već 335 smrtnih slučajeva i više od 3000 zaraženih kad je 20. ožujka premijer Boris Johnson najavio zatvaranje restorana i pubova te povlačenje većine djece iz škola i dječjih vrtića. A s obzirom na to da Velika Britanija ne testira dovoljno, vjeruje se da je stvarni broj infekcija mnogo veći nego što pokazuju službeni podaci.

Lekcija broj 3: Testirajte, pronađite i odredite karantenu

Vlasti su provele široko testiranje i pronašle kontakte zaraženih osoba te im svima odredile karantenu. Proaktivno se testiralo svakog tko je sišao s kruzera te se čak ponovno testiralo ljude kojima je dijagnosticirana gripa ili upala pluća, kako bi se osiguralo da nije bilo pogrešaka i da nisu zaraženi koronavirusom.

Lekcija broj 4: Koristite podatke i tehnologiju

„Koordinirani vladin odgovor uz punu suradnju stanovništva bio je nadopunjen korištenjem baza podataka i tehnologije“, rekao je CNN-u izvanredni profesor pedijatrije na Stanfordu Jason Wang, koji se bavi i javnozdravstvenim politikama i jedan je od autora JAMA-ina izvještaja o tajvanskom odgovoru na pandemiju. Tajvan je podatke o zdravstvenom osiguranju spojio s podacima carinskih i imigracijskih baza podataka kako bi u realnom vremenu stvorio sustav upozorenja za identificiranje osjetljivih populacija.

„Dobar sustav zdravstvenih podataka pomaže u praćenju širenja bolesti i omogućava njeno rano otkrivanje. Kad se netko obrati liječniku zbog respiratornih sindroma, nacionalni sustav zdravstvenog osiguranja će to zabilježiti. Tako je lakše pratiti žarišta epidemije“, rekao je Wang.

Tajvan je uveo obavezno online izvještavanje i prijavljivanje za svakoga i do 14 dana nakon ograničavanja putovanja. Također je koristio „digitalnu ogradu“ za oko 55.000 ljudi u kućnoj karanteni, pri čemu bi se oglasio alarm ako bi se takve osobe previše udaljile od svojih domova. Metode tehničkog nadzora koje je koristio Tajvan i neke druge vlade izazvale su zabrinutost organizacija za građanska prava kad je u pitanju privatnost.

Island

Podvrgnuti se testiranju na koronavirus u mnogim je zemljama gotovo nemoguće, osim ako niste jako bolesni, nastavlja CNN. Na Islandu nije tako i testirati se može tko god želi. Sveobuhvatno testiranje bilo je ključno za mali broj zaraženih i preminulih, smatraju islandske vlasti. Na Islandu je zaraženo tek oko 1700 ljudi, a samo osam osoba je preminulo.

Lekcija broj 5: Budite agresivni

Islandski odgovor na koronavirus nije bio posebno inovativan. Bio je tek temeljit i brz. Poput Tajvana, brzina reakcije značila je da ne treba biti posebno restriktivan, ljudi se i dalje smiju okupljati u skupinama do 20, pod uvjetom da se drže međusobnog razmaka od dva metra. Iako su sveučilišta zatvorena, škole i dječji vrtići i dalje rade, što roditeljima omogućava da rade.

„Od početka, otkako smo dijagnosticirali prvi slučaj, radili smo prema svom planu. A naš plan bio je agresivan pristup otkrivanju i dijagnosticiranju pojedinaca, određivanje izolacije i potom agresivno pronalaženje njihovih kontakata. Koristili smo policijske snage i zdravstveni sustav kako bismo pronašli kontakte za svaki novi dijagnosticirani slučaj. Otkrili smo da se više od 60 posto novih slučajeva događa kod ljudi koji su već u karanteni. Dakle, traženje kontakata i određivanje karantene pokazalo se dobrim potezom u našem slučaju“, rekao je CNN-u glavni islandski epidemiolog Thorolfur Gudnason.

Lekcija broj 6: Uključite privatni sektor

U javno-privatnom partnerstvu islandske Nacionalne sveučilišne bolnice i biotehnološke kompanije deCODE Genetics Island je rano osmislio testove i očekuje se da će do kraja ovog tjedna testirati ukupno 10 posto svoje populacije. Cilj je testirati gotovo svakoga i Island je zbog toga već postao vrijedan izvor informacija o koronavirusu za cijeli svijet.

Nedavno otkriće da 50 posto ljudi koji su u laboratorijskim testovima na Islandu bili pozitivni nemaju nikakve simptome potaknulo je ostale zemlje da poduzmu oštrije mjere socijalnog distanciranja, jer se pokazalo da će sprječavanje širenja virusa biti izazovnije nego što se mislilo.

Kári Stefánsson, direktor deCODE Geneticsa, rekao je za CNN da je do ponedjeljka u masovnim testovima stanovništva pronađeno 528 mutacija koronavirusa. Ove mutacije mogle bi dati uvid u smrtonosnost virusa i ponuditi važne podatke svijetu kako bi bolje razumio njegovo djelovanje.

Lekcija broj 7: Djelujte preventivno

Islandska ministrica zdravstva Svandís Svavarsdóttir naglasila je brzinu reakcije kao snažno sredstvo, rekavši da je njihov pristup bio „ostati ispred krivulje“. Čini se da je Island učinio upravo to. Nakon što je 3. ožujka otkriveno šest uvezenih slučajeva, Island je odmah odredio karantenske mjere za sve putnike koji dolaze iz Italije te ograničio putovanja u sljedećim tjednima.
Ravnatelj islandske policije proglasio je izvanredno stanje 6. ožujka, nakon što su potvrđena dva slučaja zaraze u zajednici. To je poslalo signal vladinim tijelima da povećaju spremnost, ali su javna okupljanja i dalje bila dopuštena, uz upozorenje ranjivim skupinama da se drže podalje od javnih mjesta.

Island je zatvorio sveučilišta i više škole 13. ožujka, a tri dana kasnije zabranjena su okupljanja s više od 100 ljudi. Do tada je bio potvrđen 61 slučaj zaraze, ali nitko nije umro. Svi stanovnici Islanda koji se vraćaju u zemlju morali su se 19. ožujka podvrgnuti 14-dnevnoj karanteni, bez obzira na to odakle dolaze. Tek nakon svih spomenutih mjera, 24. ožujka, Island je imao prvi smrtni slučaj zbog koronavirusa. Tog istog dana vlasti su zabranile okupljanja više od 20 ljudi i zatvorile javne prostore poput barova, javnih bazena, muzeja i sportskih dvorana.

Lekcija broj 8: Koristite tehnologiju, ali poštujte privatnost

Kao i Tajvan, Island je također predstavio aplikaciju koju ljudi mogu preuzeti i tako pomoći mapiranju širenja virusa. Aplikacija čuva zapis o tome kamo se sve korisnik kretao. Korisnici ne moraju dijeliti podatke s vlastima, ali mnogi to ipak čine i time pomažu ekipama za pronalaženje kontakata koji su možda izloženi riziku.

Za usporedbu, nastavlja CNN, reakcija Velike Britanije bila je spora. Vladina aplikacija tek je u izradi i proći će tjedni prije nego što bude dostupna. Budući da se zaostaje u testiranju, tek sad se razmatra javno-privatno partnerstvo.

Južna Koreja

Znakovito je da je Južna Koreja prvi slučaj koronavirusa prijavila otprilike u isto vrijeme kad i SAD i Velika Britanija. Južna Koreja danas ima oko 30 novih slučajeva dnevno, u Velikoj Britaniji ima ih oko 5000, a u SAD-u više od 20.000 na dan. Način testiranja razlikuje se u svakoj zemlji, ali razlika u stopi smrtnosti među stanovnicima je dramatična. U Južnoj Koreji od virusa je umro jedva jedan stanovnik na 100.000, dok ta stopa u Velikoj Britaniji iznosi 18. JHU-ovi podaci pokazuju da u SAD-u trenutačno umire osam osoba na 100.000 stanovnika.

Lekcija broj 9: Možete uvesti drive-through testove

Uspjeh Južne Koreja uvelike je posljedica testiranja, smatra dr. Eom Joong Sik s Medicinskog centra Gil blizu Seoula. Eom je u bolnici liječio pacijente s koronavirusom, a član je odbora koji savjetuje vladu kako odgovoriti na pandemiju.

„Rana dijagnoza, rana karantena i rano liječenje su ključni. Otkako je potvrđen prvi slučaj, prepoznali smo sumnjive slučajeve i proveli testove u više od 500 klinika širom zemlje. Naporno smo radili na razvoju i održavanju sustava za provođenje mnogih testova s malo osoblja u kratkom razdoblju“, rekao je Eom za CNN.

Južna Koreja bila je inovativna u načinu testiranja. Eomov savjetnički tim postavio je širom zemlje stotine kabina za testiranje kroz koje se može provesti vozilom, kao u McDonald'su. Takvi su testovi uglavnom besplatni, brzi i sigurni za osoblje. Ovaj pristup uveden je i u nekim američkim saveznim državama.

Kad je WHO 16. ožujka vladama uputio slogan „testirajte, testirajte, testirajte“, Južna Koreja držala se tog pristupa već tjednima te je dosad testirala više od 500.000 ljudi, po čemu je među najboljima na svijetu.

Mnoge zemlje imaju problem s provođenjem tisuća testova dnevno. Na primjer, u Velikoj Britaniji tako je teško doći do testiranja da su ljudi počeli naručivati kućne testove poštom, iako vlada takvo nešto još nije regulirala. Južna Koreja bila je brza, primjenjujući mjere karantene i pregleda za sve osobe koje su pristigle iz Wuhana nakon 3. siječnja, više od dva tjedna prije nego što je potvrđen prvi slučaj zaraze u zemlji. Vlasti su u sljedećim tjednima uvele niz ograničenja na putovanja.

Južna Koreja bila je vrlo stroga u pronalaženju kontakata, iako to i nije bilo teško nakon što se pokazalo da se najveći broj slučajeva može povezati s jednom vjerskom skupinom u gradu Daeguu. To je olakšalo pronalaženje kontakata i omogućilo vlastima da na određenom području provedu intenzivno testiranje.

Kad je Daegu jednom prepoznat kao epicentar, vlasti su već imale mogućnost i političku volju za sveobuhvatno testiranje, pronalaženje kontakata zaraženih osoba te određivanje karantene kako bi se širenje virusa suzbilo prije nego što krene masovnije umiranje, kao što je sad slučaj u Europi i SAD-u.

Lekcija broj 10: Učite iz prošlosti

Južna Koreja mogla je brzo reagirati zato što se ranije već opekla, baš kao i Tajvan i mnoge druge azijske nacije. Južna Koreja uglavnom nije bila pogođena SARS-om, imala je samo tri slučaja i nijednog preminulog. Ali bila je uhvaćena na spavanju tijekom epidemije Bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) 2015. godine, kada je zabilježeno 186 zaraženih osoba i 38 smrtnih slučajeva. Nijedna druga zemlja izvan Bliskog istoka nije imala toliko slučajeva.

Dakle, politička volja potrebna za provođenje mjera tijekom epidemije koronavirusa nije bila problem i postojala je dobra koordinacija između središnje vlade i provincija, napominje CNN. Pomoglo je i to što je Južna Koreja jedna od tehnološki najinovativnijih zemalja svijeta. Dobar dio života ionako se odvija online pa razvoj i primjena aplikacije za nadzor ljudi u karanteni nije bila tako teška, iako su i tamošnji aktivisti upozoravali na proboj privatnosti.

Njemačka

Slučaj Njemačke ponešto je drukčiji. Ova zemlja zapravo nije uspjela kontrolirati slučajeve zaraze ništa bolje nego najteže pogođene nacije. Trenutačno ima više od 132.000 zaraženih pa je prema podacima JHU-a peta na svijetu. Ali Njemačka je uspjela zadržati stopu smrtnosti na niskim razinama. Više od 3400 ljudi umrlo je zbog virusa u Njemačkoj, otprilike četiri osobe na 100.000 stanovnika. To je znatno ispod stope u Italiji (35) i Velikoj Britaniji (18), napominje CNN.

Lekcija broj 11: Testirajte više dok ublažavate ograničenja

Uspjeh Njemačke također se temelji na masovnom testiranju, ali glavnu ulogu imao je dobro financirani univerzalni sustav zdravstvene skrbi, smatra Martin Stürmer, virolog koji vodi IMD laboratorij u Frankfurtu, jedan od onih koji provode testove. Njemačka je također angažirala privatni sektor kako bi osigurala dovoljan broj testova.

„Njemačka se od početka nije ograničila na testiranje u dva ili tri središnja laboratorija. Mnoge su privatne kompanije uključene pa sada možemo obraditi 100.000 testova dnevno. Neke su zemlje bile bolje od Njemačke u kontroliranju infekcije, ali ono što je zaista važno je masovno testiranje, na temelju kojeg se može vidjeti što se događa u populaciji. Samo masovnim testiranjem može se identificirati ljude koji su zaraženi“, naglasio je Stürmer za CNN.

Poput Tajvana, Južne Koreje i Islanda, Njemačka je također osmislila test na koronavirus i dovoljno rano pripremila veliki broj kompleta, puno prije nego što je zabilježen prvi smrtni slučaj. Iako je njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu najavila postupno ublažavanje mjera, Njemačka je spremna nastaviti s još više testiranja u slučaju da se zbog povećanih kontakata dogodi drugi val infekcije. Kao i mnoge druge zemlje, Njemačka će također testirati na antitijela kako bi pokušala utvrditi tko je imun na virus.

Broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj dijelom je ostao relativno malen zato što je koronavirus u zemlju ušao uglavnom među mladim ljudima. Mnogi su bili na skijanju u Italiji ili Austriji. Vlasti su uspjele testirati ljude koji su se vraćali u Njemačku iz skijališta i pronaći njihove kontakte. Mnogi od tih ljudi bili su mlađe dobi pa je i danas najveći broj zaraženih u dobi od 35 do 59 godina, a potom od 15 do 34 godine. Virus se širom svijeta pokazao smrtonosnijim među starijima.

No, kako zaraza u zajednici raste, Stürmer strahuje da će više starijih osoba umrijeti u sljedećim tjednima i da će stopa smrtnosti u Njemačkoj porasti.

Lekcija broj 12: Povećajte bolničke kapacitete

Njemačka je 18. na svijetu prema dostupnosti kvalitetne zdravstvene skrbi, prema znanstvenom časopisu The Lancet. Velika Britanija je na 23. mjestu, a SAD na 29. poziciji. Ali to nam ne govori baš mnogo. Italija se, primjerice, nalazi na devetom mjestu i provela je rigorozne testove, ali ipak ima drugu najveću stopu smrtnosti na svijetu, odmah iza Španjolske.

U ovoj situaciji, čini se da je razlika u ogromnom kapacitetu njemačkog zdravstvenog sustava. Procjenjuje se da će Njemačkoj na vrhuncu epidemije sredinom ovog mjeseca trebati oko 12.000 bolničkih kreveta. Trenutačno ih ima više od 147.000. Za usporedbu, SAD ima 94.000 kreveta, 15.000 manje nego što je potrebno. Njemačka ima više slobodnih kreveta na jedinicama intenzivnog liječenja nego što ih Italija ima ukupno. Njemački zdravstveni sustav ima tako veliki kapacitet da trenutačno liječi ljude s koronavirusom iz Italije, Španjolske i Francuske.

Vlasti su uspjele dovesti u bolnicu čak i ljude s umjerenim simptomima prije nego što se njihovo stanje pogorša, što je neke stručnjake nagnalo da razmisle može li raniji početak liječenja i primjena respiratora prije nego što se stanje pogorša povećati izglede za preživljavanje.

„Njemačka nije u situaciji da je zdravstveni sustav preopterećen, kao što to vidimo u Italiji, gdje se odlučuje kojeg će se pacijenta liječiti, a kojeg neće“, rekao je Stürmer.