IAKO je broj preminulih u pandemiji koronavirusa u Švedskoj višestruko veći nego u Hrvatskoj te u susjednim zemljama, hrvatski liječnik Karlo Polančec, specijalist ginekologije i opstetricije u Sveučilišnoj bolnici Skåne (SUS) u Malmöu, smatra da ova skandinavska zemlja nije pogriješila u svojoj strategiji. Zbog svojih neortodoksnih i relativno blagih mjera za suzbijanje koronavirusa Švedska već tjednima privlači pažnju medija, javnosti i zdravstvenih stručnjaka širom svijeta.

>> Švedski liječnik: Zarazilo se 600.000 stanovnika Stockholma, 99% njih to ni ne zna

>> Je li švedska taktika uspjela?

"Švedske mjere smatram primjerenima situaciji. Ostale zemlje su se manje ili više zatvorile, no glavni državni epidemiolog Anders Tegnell smatra da se virus mora proširiti populacijom kako bi se društvo kolektivno imuniziralo, budući da nemamo ni lijek ni cjepivo. Ako je vjerovati Tegnellu, mlađa i zdrava populacija mora na svojim leđima iznijeti teret epidemije. Naravno, to se ne smije događati stihijski zato da se zdravstveni sustav ne preoptereti", ističe 41-godišnji dr. Polančec.

Iznenađujući rezultati seroloških testova

Međutim, dan prije razgovora za Index u švedskim se medijima pojavila vijest koja je jednog od brojnih hrvatskih liječnika u Skandinaviji učvrstila u njegovom stajalištu. Naime, u bolnici Danderyd u predgrađu Stockholma provedeni su serološki testovi na 527 zaposlenika. Rezultati su bili iznenađujući i bacaju novo svjetlo na epidemiološku sliku, posebice ukupan broj zaraženih.

"Serološki testovi pokazuju jesmo li bili u kontaktu s koronavirusom. U Danderydu je čak 20 posto bolničkog osoblja imalo protutijela, što znači da su ti ljudi tijekom prošlih mjeseci nosili koronavirus a da to nisu ni znali. Radi se o gruboj računici, ali ako ovaj uzorak prenesemo na kompletnu švedsku populaciju, ispada da je dva milijuna ljudi možda već steklo određeni imunitet na virus. To bi također moglo značiti da je službeno potvrđen broj od 20-ak tisuća zaraženih u Švedskoj tek vrh sante leda te da postoje mnogi asimptomatski slučajevi. Što će se dogoditi kad takve osobe s koronavirusom, ali bez simptoma, ovog ljeta dođu u Hrvatsku na odmor?" pita se Polančec.

On smatra da su mjere našeg Nacionalnog stožera posljedica bojazni od talijanskog scenarija, odnosno velikog broja zaraženih i smrtnih slučajeva u kratkom razdoblju, te su u tom smislu bile vrlo uspješne. 

Hrvatska će se morati otvoriti, a onda...

"Kad bismo za mjesec dana imali cjepivo, hrvatska strategija bila bi savršena. No Hrvatska će se morati otvoriti, kao i sve ostale zemlje, jer život mora ići dalje. I tu se javlja pitanje asimptomatskih slučajeva koji mogu nesvjesno širiti zarazu", kaže Polančec te dodaje:

"Obitelj iz Hrvatske ispitivala me s dosta zabrinutosti o tome što se događa u Švedskoj. Dok su u Hrvatskoj tenzije rasle, uvodile se karantenske mjere, a u susjednim zemljama i policijski satovi, u Švedskoj nije bilo takve histerije. To me prilično opterećivalo i počeo sam se pitati tko je u pravu. Mama me uznemireno pitala jesam li stvorio dovoljne zalihe hrane i pelena za dijete, a s obzirom na opuštenu i uobičajenu situaciju u Švedskoj, meni nije bilo jasno zašto bih to morao činiti."

Na pitanje je li Švedska učinila dovoljno u suzbijanju koronavirusa odgovara:

"U hrvatskim medijima vidio sam mnogo kritike, ponekad netočne pa čak i zlurade tvrdnje, o švedskom pristupu pandemiji. Nije točno da Švedska nije poduzela ništa, mjere su uvođene postupno i blago, ali nije bilo posebnih zabrana. Danas postoje vrlo vidljivi pomaci u svakodnevnom ponašanju Šveđana u odnosu na veljaču, ali na dnevnoj razini to se nije moglo primijetiti.Tegnell ne želi to javno reći, zato da izbjegne kritiku i osudu, ali u suštini on računa s imunitetom krda. Zbog toga su vrtići i osnovne škole u Švedskoj cijelo vrijeme otvoreni. U Stockholmu, epicentru zaraze u Švedskoj, pogriješilo se jedino što se na vrijeme nije zaštitilo staračke domove, sad to priznaje i Tegnell. To se moglo i moralo spriječiti", kaže.

Polančec s obitelji živi u Malmöu, glavnom gradu južne švedske pokrajine Skåne, koja trenutačno ima bitno bolju epidemiološku situaciju od ostatka Švedske. Iako se radi o gusto naseljenom području s oko 1,4 milijuna stanovnika, Skåne službeno ima samo 69 smrtnih slučajeva i 783 zaraženih. 

Grad koji odskače

"Nisam epidemiolog pa ne mogu stručno tumačiti te podatke, ali činjenica je da situacija u Skåneu bitno odudara od švedskog prosjeka, a pogotovo Stockholma. I to u pozitivnom smislu. Čuo sam neslužbena tumačenja od kolega da je Skåne ove godine zimske praznike u veljači imao tjedan dana ranije nego Stockholm. Tijekom tih praznika Šveđani tradicionalno odlaze na skijanje pa su stanovnici Skånea, čini se, izbjegli onaj vrhunac zaraze u austrijskim i talijanskim skijalištima u kojem su se našli građani Stockholma. Drugo, što mi se čini važnije, izgleda da je Skåne na vrijeme zabranio posjete staračkim domovima. Smrtnost među Šveđanima starijima od 80 godina pokazuje koliko je to važno", rekao je Polančec, naglasivši da je stopa smrtnosti od covida-19 u Švedskoj visoka u još jednoj demografskoj skupini.

"Mislim da se problem javlja kod ljudi koji ne razumiju preporuke ili ih se ne žele držati pa nažalost veliki broj zaraženih i umrlih, prema riječima mojih kolega iz šireg štokholmskog područja, dolazi iz imigrantske populacije. Isti podatak iznio je i švedski Zavod za javno zdravstvo", kazao je.

Dao prognozu

Hrvatski liječnik dosad nije bio u neposrednom kontaktu s trudnicama i rodiljama pozitivnima na koronavirus, iako je i takvih bilo u njegovoj bolnici, jer u Švedskoj porođaje uglavnom vode primalje. Liječnici se uključuju samo u slučaju komplikacija. No zadovoljan je razinom spremnosti na pandemiju u Sveučilišnoj bolnici Skåne.

"Nisam primijetio da nam nedostaje opreme, čini mi se da imamo dovoljno svega što trebamo. Imamo i takozvane eskalacijske planove na razini bolnice, koji točno određuju što će se poduzimati kad i ako broj zaraženih bude rastao. Zasad u Skåneu nije bilo potrebe za aktivacijom tih planova, ali je temeljem takvih planova, primjerice, broj mjesta na jedinicama intenzivnog liječenja na razini cijele zemlje od početka epidemije gotovo utrostručen", objasnio je dr. Polančec te na kraju razgovora dao i ovakvu prognozu:

"Mislim da rizične skupine i dalje trebaju ostati pod posebnom zaštitom u svim zemljama jer mi se čini da je za njih izlazak na ulicu sada opasniji nego prije mjesec dana. Bojim se da najteži problemi s koronavirusom tek dolaze. Međutim, svakim danom o virusu ipak znamo sve više pa hrabro zajedničkim naporima nastavljamo borbu."

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.