TEŠKO je pretjerati naglašavajući važnost razvoja cjepiva protiv novog koronavirusa. To je brzi put za povratak normalnom životu i razlog zašto je ministar zdravstva Velike Britanije Matt Hancock rekao da će Britanija u razvoj cjepiva uložiti sve što je moguće.

Ipak, postoji mogućnost da nikada nećemo dobiti cjepivo protiv koronavirusa. Ian Sample, urednik znanstvene rubrike uglednog Guardiana, donosi članak u kojem objašnjava zašto.

Citirao je glavnog medicinskog službenika Engleske Jonathana Van-Tama koji je izjavio da nema stopostotne sigurnosti da će se doći do cjepiva.

"Cjepiva su u principu jednostavna, ali kompleksna u stvarnosti. Idealno cjepivo štiti od infekcije, sprječava širenje zaraze i to radi na siguran način. Ali ništa od toga nije jednostavno napraviti, kao što nam pokazuje i povijest cjepiva", napominje Sample.

Navodi da je više od 30 godina prošlo otkako su znanstvenici izolirali virus HIV koji uzrokuje AIDS, ali i dalje nemamo cjepivo. Denga groznica je identificirana još 1943., ali tek prošle godine je odobreno prvo cjepivo protiv nje. 

Najbrže ikad proizvedeno cjepivo je ono protiv zaušnjaka. Cijeli proces je trajao četiri godine.

Stručnjaci nisu krenuli od nule

Znanstvenici su već radili na cjepivima protiv koronavirusa, tako da ne počinju od nule. Ipak, najveća je zabrinutost u tome što koronavirusi u čovjeku ne pokreću imunost koja traje dugo. Gotovo četvrtinu običnih prehlada uzrokuju koronavirusi, no imunosni odgovor toliko brzo odlazi da se ljudi već sljedeće godine mogu opet zaraziti.

Znanstvenici Oxforda koji razvijaju cjepivo nedavno su analizirali krv pacijenata koji su se oporavili od novog koronavirusa i pronašli su da razina antitijela raste u prvom mjesecu nakon ozdravljenja, no onda također počinje padati.

Njihovi kolege sa sveučilišta Rockefeller u New Yorku otkrili su da većina oporavljenih od covida-19 koji nisu otišli u bolnicu nije imala antitijela.

"To je jako izazovno. Ako obična infekcija ne daje veliku razinu imuniteta, osim kada govorimo o ozbiljnoj infekciji, što može cjepivo? Može bolje od toga, ali ne znamo hoće li tako biti. Ako će nas cjepivo štititi godinu dana, novi koronavirus će među nama biti dugo", rekao je Stanley Perlman, dugogodišnji znanstvenik koji radi na istraživanju koronavirusa na Sveučilištu Iowa.

Genetska stabilnost virusa je također bitna. Neki virusi, poput gripe, mutiraju toliko brzo da proizvođači cjepiva moraju raditi nove formulacije svake godine. Rapidna evolucija HIV-a je razlog zašto i dalje nemamo cjepivo protiv takvog virusa.

Za sada, Sars-CoV-2 se čini stabilan, no ima mutacije, kao i svi virusi. Neke genetske promjene su već uočene na proteinu virusa, što je baza za većinu cjepiva. Ako taj protein previše mutira, onda antitijela koja dobijemo preko nekog cjepiva neće biti dovoljna da spriječe infekciju.

Hoćemo li dobiti cjepivo?

Odgovor na to pitanje je sljedeći. Vjerojatno da. Proces je, doduše, iznimno kompliciran, a glavni naglasak je stavljen na stroge kontrole sigurnosti kako cjepivo ne bi uzrokovalo opasne nuspojave. Trenutno je u cijelom svijetu u razvoju više od 100 cjepiva.

"Najvjerojatnije, cjepivo protiv novog koronavirusa neće biti 100% učinkovito. U razvoju se koristi barem osam različitih pristupa. Idealno, cjepivo koje dobijemo će stvoriti konstantnu i visoku razinu antitijela za uništavanje virusa i stvaranje T-stanica za uništavanje zaraženih stanica. Ipak svako cjepivo je drugačije i danas nitko ne zna kakav je odgovor imunološkog sustava dovoljno dobar", napominje urednik znanstvene rubrike Guardiana.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.