DOK SE U nekim zemljama u našem okruženju javljaju nova žarišta covida-19, a u Makedoniji epidemija čak bilježi nagli uzlet, u Hrvatskoj je situacija već tjednima vrlo povoljna.

Prema Nacionalnom stožeru Hrvatska već četvrti dan nema novooboljelih. Na bolničkom liječenju nalazi se još samo 10 osoba, a na respiratoru samo dvije. Još pet osoba liječi se kod kuće. Dakle, ukupno je aktivno još samo 15 slučajeva.

Od naših epidemiologa pokušali smo doznati zašto je tome tako te kako planiraju sačuvati tako povoljnu situaciju unatoč otvaranju za turiste.

Capak: Reagirali smo na vrijeme, a ljudi su se držali mjera

Prvi čovjek Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak za Index je rekao kako misli da se ljudi u Hrvatskoj više drže mjera nego u nekim susjednim državama te da imamo puno više toga propisanog za sve aktivnosti i sve sektore za koje je to potrebno.

„Kod nekih drugih to nije tako, kod njih je očito pažnja malo popustila po tom pitanju“, smatra Capak.

„Srbija je prije nekoliko dana imala 96 slučajeva. Makedonija već danima ima više od 100 slučajeva dnevno. Bosna i Hercegovina je prije nekoliko dana imala 43 slučaja“, kaže Capak (pogledajte grafikone gore i dolje).

No ističe da u našem susjedstvu ima i dobrih primjera.

„Slovenija se dobro drži, Austrija isto, a Mađarska zadnjih nekoliko dana broji manje od 20 slučajeva dnevno. Crna Gora također danima nema novih slučajeva. To sve prije svega ovisi o pridržavanju mjera. Svakome se može dogoditi da netko dođe iz inozemstva i proširi virus, no tu je jako bitna brza reakcija epidemiološke službe – brza dijagnostika, brza izolacija, pronalaženje svih koji su bili u kontaktu i stavljanje u samoizolaciju. Ako to napravite dovoljno brzo, onda možete spriječiti širenje virusa“, tumači Capak.

Kaić: Bili smo prvi u EU u ključnim mjerama

S njime se slaže i prvi hrvatski epidemiolog Bernard Kaić koji smatra da se dobra situacija kod nas uglavnom može pripisati pravovremeno uvedenim mjerama.

„Primjerice, mi smo prvi u EU uveli 14-dnevnu karantenu, odnosno samoizolaciju za putnike iz zahvaćenih područja. A aktivni zdravstveni nadzor uz slobodu kretanja uveli smo već početkom veljače kad su ostale zemlje EU još uvijek samo dijelile letke s informacijama o čuvanju zdravlja“, ističe Kaić te dodaje:

„Iako je bilo ulazaka virusa u bolnice i Domove za starije osobe, njegova cirkulacija u tim ustanovama se uz jako stroge mjere zaustavila prilično brzo, a nije ni bilo puno takvih situacija. Narod se doista u vrijeme kad je bilo najvažnije, vrlo strogo pridržavao svih mjera.“

Ključna je bila suradnja stručnjaka, ali i suradnja građana

Sličnu ocjenu dao je i Nacionalni stožer.

"Povoljnu epidemiološku situaciju možemo zahvaliti kombiniranom učinku odluka koje je donio Stožer CZ RH, preporukama koje su bile usklađene vremenski s donesenim odlukama i najvažnije, suradnji građana koji su se mjera pridržavali. Tu ne treba zaboraviti niti epidemiološku službu koja je radila 24 sata dnevno u traženju kontakata i provedbi zdravstvenog nadzora kao i drugim službama i strukama koje su odradile veliki dio posla, svaka iz svog djelokruga rada. Suradnju s građanima ocjenjujemo iznimno dobrom. Shvatili su ugrozu i pridržavali se mjera. A ako netko i nije smatrao da su one potrebne, na svu sreću, one su se dobro provodile i nije bilo puno prostora za rizična ponašanja", poručili su iz Stožera za Index..

"Također, mora se naglasiti i dobra suradnja s raznim resorima koji su dali stručnu podršku u izradi preporuka ali i njihovoj provedbi u nekim segmentima koji su izvan djelokruga rada ministarstva zdravstva i uopće sustava zdravstvene zaštite. Uspješno je, uz veliki napor svih epidemioloških timova na terenu, kao i pomoć ostalih javnozdravstvenih službi, odrađen odličan posao u svladavanu epidemije. Upravo zbog dobre suradnje, nije nam se dogodila dramatična slika stradanja starijih osoba kakvu smo pratili kod naših susjeda", ističe se u priopćenju.

Capak: Virus je ipak još uvijek tu

Capak smatra da za sada nemamo previše razloga za brigu no također ističe da je važno stalno imati na umu da je pandemija još uvijek u tijeku te da to stalno treba komunicirati javnosti.

„Prema onome što vidim i onome što čujem od kolega, čini mi se da se ljudi pridržavaju mjera, mada ima pojedinačnih slučajeva nepridržavanja. Primjerice, ako ljudi iz iste obitelji u restoranu sjede zajedno za stolom to nije problem. No inače bi trebalo držati razmak među stolovima. Moja procjena je da se oko 90% ljudi još uvijek drži preporuka. To je ključno. Mi smo pustili turiste da dođu. Dali smo im određene preporuke za ponašanje u desetak točaka; primjerice, da ne odlaze na prenapučena mjesta, da nose maske ako su u zatvorenom prostoru i sl. Nismo išli na obaveze, zabrane i kontrole, nego na preporuke. I dalje ćemo apelirati na građane i na turiste da se drže tih preporuka. Naš uspjeh je djelomično rezultat toga što smo forsirali preporuke i razgovor s ljudima i informiranje građana, za razliku od nekih koji su imali puno strože mjere i kontrole, čak i policijske mjere, pa ipak u tome nisu bili tako uspješni. Mislim da je ključno da se apelira na svijest građana da vode računa da je virus još uvijek tu i da radi svoje osobne zaštite, odnosno radi vlastitog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih trebaju slijediti preporuke. Mi ćemo te preporuke i dalje forsirati i s građanima komunicirati ideju da se toga i dalje trebaju držati“, poručuje Capak.

Kaić: Pritisci za dodatna popuštanja nemaju smisla

Kako se posljednjih dana na ulicama hrvatskih gradova, u trgovinama, restoranima i kafićima zamjećuje opuštenije ponašanje, zanimalo nas je trebamo li očekivati pogoršanje situacije, osobito sada nakon što smo se počeli otvarati za dolazak turista.

Kaić upozorava da se stanje može brzo pogoršati ako se ljudi previše opuste.

„Nažalost, s popuštanjem mjera, puno se fleksibilnije shvaćaju i one preporuke koje su i dalje na snazi. Naravno, imali smo i sreće. Sreći bih pripisao to što zadnjih dva tjedna imamo tako nizak broj novooboljelih“, napominje naš epidemiolog.

„Situacija bi mogla ostati ovako povoljna unatoč otvaranju za turiste ako bi se strogo pridržavali važećih preporuka o fizičkom distanciranju, nošenju maski u javnim prostorima i javnom prijevozu i slično. Ako se te preporuke ne budu primjenjivale, vrlo lako će doći do ponovne uspostave prijenosa bolesti u stanovništvu. Zato mi je teško razumjeti učestale zahtjeve iz raznih sektora za dodatno ublažavanje preporuka ili brojne upite jesu li preporuke obavezne ili ne, s idejom da ih se ne poštuje ako nisu obavezne i da ih nitko neće kažnjavati zbog nepridržavanja preporuka“, poručuje Kaić.

Kaže da vidi da je u Srbiji i Bosni i Hercegovini silazni trend covida-19 prekinut te da je u Makedoniji čak došlo do naglog porasta novooboljelih, no ne zna koji je razlog tome.

„Iskreno, ne znam detalje njihovih protuepidemijskih mjera, pa ne mogu odgovoriti na ovo pitanje“, zaključuje.

Capak: Dolaze nam turisti iz sigurnih zemalja, ali...

Capak kaže da u Hrvatskoj za sada još nema puno turista te da je i ono malo što nam je došlo uglavnom iz sigurnih zemalja.

„Dolaze nam pretežno turisti iz Europe, no kod njih epidemija uglavnom već jenjava. Ako pogledate u Italiji, Austriji i u Njemačkoj, situacija je već duže vrijeme dobra. Najviše nam dolaze Slovenci, a oni čak i duže od nas imaju povoljnu situaciju“, kaže Capak.

Upozorava da nam se uvijek može dogoditi da nam neki turist ponovno donese virus, da kod nas razvije simptome i da nekoga zarazi.

„No mi računamo da sada već imamo dovoljne kapacitete, da smo dovoljno dobro upoznali virus i njegove karakteristike tako da možemo brzo zaustaviti njegovo širenje. S Ministarstvom zdravstva i drugim dionicima zdravstvenog sustava radimo preporuke za iznajmljivače o tome što će trebati raditi ako se posumnja na covid-19 kod turista i ako budemo imali oboljele. Te preporuke danas će biti dovršene i postavljene na web. Tu ključnu ulogu imaju i lokalni stožeri civilne zaštite i organizacija tzv. turističkih ambulanti jer je zdravstveni sustav u našem priobalju prilagođen zimskim kapacitetima, a ne ljetnim. Stoga mi apeliramo na lokalnu samoupravu i lokalne stožere civilne zaštite da pojačaju zdravstveni sustav u turističkim područjima. Ondje i inače postoje turističke ambulante, međutim, mi tražimo da se to dodatno pojača“, kaže Capak.

Uvjeren je da bi u priobalju trebalo biti dovoljno ljudi da se uhvate u koštac s mogućim unosom virusa, ako bude potrebno. 

„Uvijek ima liječnika koji su u mirovini, liječnika koji mogu odraditi neku dodatnu smjenu, a mi po potrebi, jer je još uvijek proglašena epidemija, možemo mobilizirati zdravstvene djelatnike. Mi se nadamo da neće biti potrebno“, kaže Šef HZJZ-a.

Stožer: Sačuvali smo zdravstveni sustav od preplavljivanja, ali nema opuštanja, svjesni smo situacije u okruženju

Stožer također upozorava da stalno treba biti na oprezu kako nam se covid-19 ne bi kod nas razmahao, što se događa u našem okruženju, ali i u brojnim zemljama širom svijeta.

"Postupnim prilagodbama mjera i otvaranjem granica normalizira se život. Kod nas ne očekujemo lokalnu transmisiju ako se situacija zadrži na ovim brojkama, ali dolaskom turista moguće je da će se pojaviti novi importirani slučajevi koji bi mogli utjecati i na epidemiološku sliku kakvu trenutno imamo. Međutim, sva je logistika i dalje na raspolaganju, sustav diše zajedno s mjerama i svi smo i dalje u pripravnosti upravo da na vrijeme reagiramo, kao što se to činilo i do danas. Svima nam je u interesu čim više biti "na sigurnome" s epidemiološkom situacijom, očuvati funkcioniranje gospodarstva, omogućiti normalan život i egzistenciju i spremno dočekati svaki slijedeći dan, tjedan, mjesec.

Sačuvali smo zdravstveni sustav od preplavljivanja, nabavili zaštitnu opremu, ali nema opuštanja. Svjesni smo situacije u okruženju i šire, u zemljama s kojima imamo intenzivnu gospodarsku razmjenu te je svakodnevni oprez kao i budnost u praćenju i agilnost u djelovanju kombinacija nužnih mjera sigurnosti da bi naši građani mogli živjeti normalan život u novom normalnom ruhu dok traje epidemija, odnosno pandemija. Najvažnije je pratiti nit koja se proteže kroz sve naše preporuke: održavanje fizičkog razmaka, higijena ruku i to redovita, nošenje priručnog dezinfekcijskog sredstva za one slučajeve kada nam voda i sapun nisu dostupni, u većim gužvama kada nije moguće održavanje fizičkog razmaka uz nošenje maske za lice ili medicinske maske, to su dakle mjere od kojih nećemo tako lako niti tako skoro odstupiti. Dapače dosljednost u njihovoj primjeni mora biti još bolja ako želimo uživati u blagodatima koje smo sami sebi prigospodarili dosljednim pridržavanjem i provedbom dosadašnjih odluka i preporuka", upozoravaju iz Stožera.

Važno je ljude na jednostavan način uputiti što i kako raditi

Epidemiolozi Branko Kolarić i Nika Lazić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar razvili su digitalnog asistenta Andrija koji se temelji na umjetnoj inteligenciji i daje personalizirane savjete za razne potrebe povezane s epidemijom, a njihova najnovija kreacija su upute za turiste.

„To je bio novitet koji je zainteresirao brojne zemlje. Zvali su me iz Svjetske zdravstvene organizacije, iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i sl. Svi su bili zainteresirani jer je malo tko spreman preuzeti odgovornost kroz davanje savjeta preko digitalnih kanala. U tom smislu Andrija je bio novitet u svjetskim razmjerima“, kaže Kolarić.

Platforma, među ostalim, prikuplja podatke na takav način da se ljudi dobrovoljno mogu javiti i poslati neke dojave o oboljelima ili sumnji na stvaranje novih žarišta. To je dobrovoljno i anonimno i svatko može, ako želi, podijeliti svoju približnu lokaciju u krugu od stotinjak metara.

Konstantno se nadograđuje, a nalazi se na platformi na WhatsAppu. Trenutno se dovršava dio posvećen turistima i turizmu, prije toga je bio napravljen za prelaske granica, za posjete domovima za starije i sl.

„U njega se ugrađuje ono što je trenutno najaktualnije. Facebook nam je donirao platformu, na projektu su radile i tvrtke poput Mindsmitha, Infobita i Oraclea, a nositelji su bila ministarstva uprave i zdravstva. Već ima oko 90.000 korisnika, a do sada je odgovorio na više od milijun upita“, tumači Kolarić.

„Andrija pomaže našim građanima koji dočekuju turiste i stranim turistima kako bi bolje razumjeli pravila za prelazak granice, kojih mjera se moraju pridržavati i kako da se najbolje pripreme za svoj dolazak na odmor u Hrvatsku i siguran povratak u svoju domovinu. Našim građanima omogućuje preuzimanje infografika na stranim jezicima koje mogu koristiti kako bi adekvatno informirali svoje goste“, dodaje specijalizantica epidemiologije koja je u suradnji s tvrtkom Mindsmiths za Andriju razvila jednostavne upute o prelasku preko granice te infografike o aktualnim epidemiološkim mjerama za sve koji dođu u Hrvatsku (pogledajte dolje).

Infografike su za sada dostupne na četiri jezika - hrvatskom, engleskom, španjolskom i francuskom, a turistički djelatnici, hotelijeri, iznajmljivači soba i ugostitelji mogu ih skinuti na poveznici Andrija i isprintati za svoje goste.

Odgovornost za dobru situaciju je na svima nama

Lazić upozorava da je odgovornost za povoljnu situaciju s covidom-19 u Hrvatskoj na svima nama i da je stoga je bitno da se nastavimo pridržavati postojećih epidemioloških mjera.

„U trenutku kada se bliži ljetna sezona ne smijemo zaboraviti da se svijet i dalje bori s pandemijom, da zemlje u našem susjedstvu bilježe ponovni porast novooboljelih te da jedino zajedno možemo zadržati postojeću povoljnu situaciju i osigurati svima koji dolaze u Hrvatsku siguran boravak i sretan povratak u njihovu zemlju. Osigurajmo zajedno da ovo ljeto bude ipak dugo i toplo uz pridržavanje epidemioloških mjera koje štite naše zdravlje i zdravlje svih onih koji će nam doći“, poručila je Lazić.