MOGUĆE je da tisuće ljudi u zaraćenom području zapadnog Mjanmara ne znaju ništa o koronavirusu zbog toga što godinu dana nemaju pristup internetu, piše CNN.

Naime, prošle je godine u lipnju vlada Mjanmara, koju vodi državni savjetnik Aung San Suu Kyi, ugasila internet u devet gradova zbog zabrinutosti da se koristi kako bi potpirio sukobe između vojske i pobunjenika.

Oko 800.000 ljudi nema pristup internetu

Ovog svibnja u jednom gradu vraćen je internet, no osam drugih, u kojima živi ukupno oko 800.000 ljudi, još uvijek se nalazi u informacijskoj blokadi. Organizacije Human Right Watch i Amnesty International tvrde kako su zbog toga ljudi u životnoj opasnosti. I to ne samo jer ne mogu doći do informacija o potencijalnim kršenjima ljudskih prava već i zbog toga što ne znaju ništa o koronavirusu.

“Uz konflikt između Mjanmara i vojske Arakan u državi Rakhine usred pandemije ključno je da građani dobiju informacije o tome kako mogu ostati sigurni”, rekla je Linda Lakhdir, pravna savjetnica iz Human Right Watcha.

U Mjanmaru je do sada detektirano 292 slučaja zaraze

Prema podacima ministarstva zdravstva u Mjanmaru od ponedjeljka, u ovoj zemlji su do sada detektirana 292 slučaja zaraze, šestero ljudi je umrlo, a testirano je ukupno njih 64.532.

Većina slučajeva zabilježena je u gradovima Maungdaw i Buthidaung u sjevernoj državi Rakhine gdje više od 100.000 Rohinja islamske vjeroispovijesti živi u prenapučenim kampovima. Mnogi od njih pobjegli su iz zemlje nakon “operacije čišćenja” kojoj je prethodio ustanak 2018. godine. 

U saveznoj državi Rakhine mnogi ne znaju za pandemiju

Kada se epidemija počela širiti početkom ove godine, vlada Suu Kyie pokrenula je nacionalnu kampanju za prevenciju bolesti promovirajući mjere poput održavanja fizičke udaljenosti. No zastupnica gornjeg doma parlamenta Htoot May, iz stranke Nacionalna liga Arkan za demokraciju, rekla je u nedjelju kako mnogi ljudi koji žive u sjevernoj državi Rakhine te susjednoj Chin nisu dobili informacije službi javnog zdravstva koje kruže Facebookom, kružnim porukama te službenim vladinim stranicama.

“Kada pitam ljude u mojoj izbornoj jedinici jesu li svjesni covida-19, moram im objasniti globalnu pandemiju od samog početka. Moram im objasniti što je održavanje fizičke udaljenosti te kako prakticirati higijenu ruku”, rekla je. Dodala je i kako ne može mnogo putovati zbog covida-19 te da ne može obavijestiti mnogo ljudi.

“Oni se ne boje covida-19 jer ne znaju ništa o tome. I u ovom trenutku više su zabrinuti zbog borbi”, objasnila je.

Inače, sukob između mjanmarske vojske poznate kao Tatmadaw te dobro naoružane vojske Arakan izbio je 2018. godine. Razlog tome je što vojska Arakan želi veću autonomiju za budiste Rakhine koji čine većinu u državi Rakhine.

U periodu od siječnja do svibnja smrtno je stradalo više od 150 osoba

Kako je sukob eskalirao, isključenje pristupa internetu dovelo je do više smrti civila uzrokovanih nemogućnošću dobivanja pravodobnih informacija u stvarnom vremenu, stoji u pismu koje je u nedjelju objavila koalicija političara i različitih grupacija iz Rakhinea. Unatoč gašenju interneta, sukobi su se nastavili. U periodu od siječnja do svibnja 151 civil je ubijen, a 344 ih je ranjeno, stoji u tom pismu adresiranom Suu Kyieji.

“Sloboda govora i pristup informacijama su osnova demokracije. U današnjem vremenu pristup internetu je demokratski standard. Jednakost znači pravodobnu informaciju iz sfere ekonomije, obrazovanja, zdravlja i društva”, stoji u pismu.

“Ovo je konflikt u kojemu nijedna strana ne može pobijediti na bojnom polju”, rekao je nezavisni analitičar Richard Horsey dodajući kako Mjanmar mora doći do političkog rješenja za ovu krizu. Alternativa je trenutno ratno stanje u kojem su obje strane optužene za grozote.

Khine Kyaw Moe, zastupnica Nacionalne Rakhine stranke, tvrdi da bez pristupa internetu ovi zločini ostaju nedokumentirani i neprijavljeni.

“Obje strane krše ljudska prava, a bez interneta, ljudi ne mogu prijaviti novinarima i međunarodnim nevladinim organizacijama te stvari”, rekla je.

U Mjanmaru uvedene stroge kazne za one koji se ne pridržavaju mjera ograničenja

Kao i u mnogim zemljama, u Mjanmaru je uveden policijski sat, zabranjena su veća okupljanja te je na snazi obavezna karantena za one koji dolaze iz stranih zemalja.
Vlada je uz to uvela i kazne za one koji se ne pridržavaju pravila. Među njima je i kazna zatvora za one koji se ne pridržavaju karantene, a propisana im je. Najmanje 500 ljudi, uključujući i djecu, osuđeno je na zatvor.

Čini se da je odgovor vlade pridonio sprečavanju širenja zaraze, no nije bez kritika.

U Mjanmaru se krajem godine održavaju izbori

“Bacanje tisuća ljudi u prenapučene i nehigijenske zatvore pobija svrhu sprečavanja širenja covida-19”, rekao je Phil Robertson iz organizacije Human Right Watch.
Stoga bi pristup Suu Kyie prema pandemiji mogao naštetiti na izborima koji se održavaju kasnije ove godine.

Zastupnik Htoot May je rekao kako bi i borbe u Rakhineu te onemogućavanje pristupa internetu mogli također dovesti do smanjenja glasača koji podupiru Suu Kyie i njenu stranku Nacionalna liga za demokraciju.

No s druge strane, odgovor Suu Kyie na koronavirus mogao bi uopće ne utjecati na rezultate izbora s obzirom na to da veliki broj ljudi koji nema pristup internetu o tome ništa ne zna.