PANDEMIJA koronavirusa teško je pogodila njemački glavni grad.

Na ulaznim vratima legendarnog Berghaina, mjesta za kojim čezne međunarodni party-community, napisano je sprejem Black-Lives-Matter. Nakon što je u ožujku berlinska senatorica za zdravstvo Dilek Kalayci objavila da "jednostavno više nije vrijeme za zabave", u ovaj klub nije više ušao ni jedan gost. Do kraja godine u tom pogledu se zacijelo neće više puno promijeniti, kaže berlinska pokrajinska vlada. Za razliku od, primjerice, Züricha Berlin nije popustio zabrane za zabave u klubovima, piše Deutsche Welle.

Berlin ne bi bio Berlin kad ne bi bilo ljudi koji unatoč tomu održavaju zabave. "Meditanzion" naziva se jedna skupina koja u svom eventu spaja meditaciju joge, techno-ples i demonstraciju pod geslom "svi smo jednaki". Ovi "neo-hipiji" već su organizirali večernje zabave i direktno pred Brandenburškim vratima.

Ostatak berlinske mladeži trenutno bježi u velike berlinske parkove. Tamo na velikim livadama se oni redovito okupljaju i plešu. Policija često navraća, ali u pravilu ih pušta na miru, samo povremeno upozorava na nužnost održavanja rastojanja.

"Ples u sjedećem položaju nije zabavan"

Neki klubovi su ipak otvorili, unatoč pandemiji koronavirusa – barem djelomice. Tko ima dvorište ili terasu smije tamo prodavati piće. Ali, ples je zabranjen. Da to ne bi podsjećalo na uobičajene pivske vrtove (Biergarten), omiljeni klub "About blank" svoj vanjski prostor je nazvao Sektgarten (vrt pjenušca).

Ali "ples u sjedećem položaju nije zabavan", kaže Dennis, u običnom životu brijač u jednoj otmjenoj brijačnici nedaleko od Gendarmenmarkta. Godinama su zabave bile njegov hobi. Možda je dobro da se sad nešto mijenja, kaže on. Već duže uopće nije išao tako rado na zabave. "Glazba, ljudi – sve je u međuvremenu postalo komercijalno, a manje kreativno". Kratko prije lockdowna, sjeća se on, nakon dužeg vremena svratio je u jedan klub, ali nije ni svoje pivo do kraja ispio. "Glazba je jednostavno bila stravična".

Ali, nije samo komercijalizacija potkopavala imidž berlinskih zabava već prije epidemije koronavirusom. Drugi problem je istiskivanje klubova slabije platežne moći. Fetišistički klub "Kitkat", poznat diljem svijeta, objavio je krajem 2019. prestanak rada na lokaciji u središtu Berlina. A on nije bio prvi koji se morao povući. 

Manje zabave - loše za Berlin

Da metropola zabave loše stoji ekonomski je problem za cijeli Berlin. Od početka novog tisućljeća Berlin se reklamirao sloganom "Arm aber sexy" (siromašan ali seksi) i masovno privlačio turiste. A sada? Hoće li na kraju ostati samo siromašan, ali ne više seksi?

U lipnju je stopa nezaposlenosti porasla za 2,7 posto – više nego i u jednoj drugoj njemačkoj saveznoj pokrajini. Popunjenost hotela nije više 80 do 90 posto, nego je trenutno 10 do 20 posto. Stanje je "katastrofalno", objavio je Savez hotelijera i ugostitelja u lipnju. Ni u jednom drugom njemačkom velikom gradu nije pad popunjenosti bio tako velik.

250 klubova, 150 milijuna prometa, tri milijuna turista – to su brojke koje navodi jedna studija Senata. Godinama je grad s 3,7 milijuna stanovnika dobro živio od imidža metropole zabave. "To je utjecalo i na investicije koje nemaju veze s turizmom", kaže gradski planer i publicist David Koser. "Tako je vjerojatno ovaj imidž igrao ulogu i kod odluke o izgradnji tvornice električnih automobila Tesla u blizini Berlina – jer Berlin nije klasični automobilski grad".

Ugostitelj Johannes iz središta Berlina strahuje za svoju budućnost. Najprije klubovi onda restorani, pa prodavaonice pića i drugi lokali za zabavu. On očekuje val propadanja ugostiteljskih objekata u drugoj polovici godine. U to se uklapa i vijest koja je krajem lipnja odjeknula kao bomba. Zrakoplovna tvrtka Easyjet, koja kao ni jedna druga simbolizira turizam zabave, prepolovila je broj svojih zrakoplova u Berlinu.

Protiv propadanja bori se jedna upravo osnovana skupina vlasnika klubova, restorana i kulturnih djelatnika. Nazivaju se "One Berlin". Od Senata zahtijevaju porezne olakšice. Vodi ih strah za vlastitu egzistenciju i briga za urbani život u Berlinu, rečeno je na osnivačkoj skupštini. Oni, među ostalim, zahtijevaju dopuštanje više zabava na javnim trgovima kao što je Alexanderplatz u središtu Berlina.

Ponovno oživljavanje ulice Friedrichstraße?

Ali, brojne ljude u Berlinu veseli smanjenje broja zabava, čuje se često. Razlog je prejaka turistifikacija. "Turizam zabave se previše uvukao u gradske stambene četvrti", kaže Koser, "s velikim udjelom gastronomije okrenute turizmu, trgovina koje rade do kasno, apartmana za iznajmljivanje i hostela". Posljedica je istiskivanje običnog stanovništva i neturističkih djelatnosti. Nisu nastale nove stambene četvrti nego četvrti u kojima se "danonoćno održava zabava".

Možda kriza otvara mogućnosti da se neke stvari nanovo urede. Kao primjerice da se turizam zabave premjesti iz stambenih četvrti, kaže Koser. "Naime tamo kamo on i pripada i gdje ne smeta: u središte grada – osobito na područje ulice Friedrichstraße, gdje je nekoć bilo središte zabave u Berlinu".

Friedrichstraße doista trenutno traži koncept za svoju budućnost. Plan stvaranja ulice luksuza nije se ostvario. Brojne trgovine su prazne. Od kolovoza Senat namjerava ulicu zatvoriti za automobilski promet kako bi vidio, hoće li pretvaranje u pješačku zonu dovesti više kupaca. Mnogi su sumnjičavi.

"Ne mislim da će Berlin prestati biti metropola zabave – dok prođe korona-kriza", kaže Koser. "Potreba za zabavom u velegradskom ambijentu jednostavno postoji".

Osim toga "inovativni potencijal" Berlina još nije potpuno iskorišten. Čak ni ako se smanji težnja za techno-kulturom, koja dominira već 30 godina. Jer, upravo u Berlinu je uvijek bilo tako da je nestanak nečega stvarao mjesto za nešto kulturno novo.