PRVE procjene štete od razorne eksplozije u Bejrutu, u kojoj je živote izgubilo najmanje 220 ljudi, a njih oko 300 tisuća ostalo bez domova, iznose od 63 do 94 milijarde kuna. Tako se barem sugerira u memeu, odnosno fotomontaži s tekstom koja uspoređuje štetu od eksplozije u Bejrutu sa štetom od potresa u Zagrebu, koja je pak procijenjena na nešto više od 86 milijardi kuna.

U zagrebačkom potresu oštećeno je 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene. Mnogi su tako požurili usporediti iznose šteta nastalih od ove dvije katastrofe, tvrdeći kako je to još jedan dokaz o prenapuhanoj procjeni štete u Zagrebu, s obzirom na to da je u Bejrutu eksplozija razorila gotovo pola grada, a potres je najveću štetu napravio u samom centru Zagreba, i to štetu koja nije usporediva s onom u Bejrutu.

No je li to baš tako i može li se to dvoje uopće uspoređivati?

U Bejrutu od eksplozije nastao krater 43 metra dubine i promjera 124 metra 

Podsjetimo, eksplozija se u Bejrutu dogodila prošlog tjedna i to zbog 2750 tona amonijevog nitrata koji je bio nepropisno uskladišten u bejrutskoj luci šest godina.

O silini eksplozije, osim kratera dubine 43 metra i promjera 124 metra u središtu eksplozije, govori i činjenica da je štete pretrpjela i zračna luka koja je na sasvim drugom kraju grada, udaljena 10 kilometara od pomorske luke. Bila je to jedna od najsnažnijih mirnodopskih eksplozija u povijesti.

Zurovec podijelio meme: "Obnova će biti pljačka stoljeća"

"Bejrut, 300 tisuća stanovnika ostalo bez domova. Šteta 63-94 milijarde. Zagreb, šteta 86 milijardi kuna", piše na memeu koji prikazuje štetu od potresa u Zagrebu odnosno eksplozije u Bejrutu. 

"Mogli bi manje vrijeđati, a više slušati kad govorim da će obnova biti pljačka stoljeća. Među nekoliko forvarduša dobio sam i ovu. Brojke su najzanimljivije", napisao je Dario Zurovec, saborski zastupnik liberalne stranke Fokus i gradonačelnik grada Svete Nedelje, koji je meme podijelio na društvenim mrežama.

Uz to, dio kritičara (previsoke) procjene visine štete u Zagrebu tvrdi kako se za novac koji je predviđen za obnovu Zagreba može maltene izgraditi pola grada. Tvrde, naime, da konzervativna procjena cijene izgradnje stambene novogradnje iznosi 1000 eura po kvadratu. Ako se za obnovu Zagreba planira izdvojiti 6 milijardi eura, onda se za taj novac može izgraditi 6 milijuna stambenih kvadrata odnosno oko 100 tisuća stanova (s obzirom na prosječnu površinu stana od 60 kvadrata), rezimiraju kritičari.

U Zagrebu se ne gradi novo nego se obnavlja. To je neusporedivo skuplje

No u toj računici postoji ozbiljan problem. Naime, u centru Zagreba neće se graditi novogradnje nego će se obnavljati postojeće oštećene zgrade, među kojima su i povijesno-kulturni spomenici poput zagrebačke katedrale. To je neusporedivo skuplje od izgradnje novih zgrada.  

No, vratimo se na Bejrut.

Upitna usporedba katastrofa u Zagrebu i Bejrutu

Vlasti u Libanonu procjenjuju kako je eksplozija napravila štetu u vrijednosti od više od 3 milijarde dolara, a gubitak za ekonomiju iznosit će do 15 milijardi dolara. Prvih dana nakon eksplozije spominjao se iznos štete od 3 milijarde dolara, no kasnije je revidiran na 3 do 5 milijardi dolara.

Iz toga proizlazi da je direktna šteta od eksplozije u Bejrutu od 19 do 32 milijarde kuna. Iznos od oko 15 milijardi američkih dolara (oko 95 milijardi kuna) odnosi se na ukupnu štetu za ekonomiju Libanona, a upravo to je brojka koja je za iznos štete u Bejrutu iskorištena u memeu koji kruži društvenim mrežama.  

Inženjer koji je radio Bejrutu: Nemoguće je raditi usporedbu sa Zagrebom

"Gotovo je nemoguće raditi usporedbu Bejruta i Zagreba i donositi nekakve zaključke. Kakvi god oni bili. Kao prvo, zgrade najbliže eksploziji sasvim su uništene. Nema obnove kao u Zagrebu, gradi se sve novo, a posebno luka. Isto tako, Bejrut je nedavno obnovljen, nove su zgrade, nema potrebe za nekakvom obnovom kulturnih dobara kao što slučaj u Zagrebu", kaže nam jedan inženjer koji je dio svog radnog vijeka proveo u Bejrutu.

Uz to, naglašava nam kako su štete od eksplozije i potresa sasvim različite. Udarni val koji je stvorila razorna eksplozija rušio je zgrade koje su bile relativno blizu luci, ali na ostalim zgradama šteta je drugačija od one od potresa.

"Zabilježena je šteta na velikom broju zgrada, no moguće je da je na širem prstenu od eksplozije došlo do izbijanja prozora i štokova, a to je opet drugačija šteta. No ipak se možda takva šteta evidentirala kao stan nepogodan za stanovanje", govori nam inženjer.

"Nemoguće je dati ozbiljnu procjenu štete nakon samo par dana"

"I možda ono najbitnije: eksplozija se dogodila prije tjedan dana, a procjena štete od 3 do 5 milijardi pojavila se par dana nakon same eksplozije. Nemoguće je to procijeniti u tako kratkom roku. Znate i sami kako je to išlo u Zagrebu i koliko se čekalo", zaključuje naš sugovornik.

S tom izjavom slažu se naši sljedeći sugovornici Josip Atalić i Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji su radili prvotnu procjenu štete u Zagrebu, a kasnije su kao stručnjaci sudjelovali u izradi procjene štete koja se spominje u predloženom Zakonu o obnovi.

"Nismo upoznati s procjenom u Bejrutu, no po brzini procjene, a to je bilo samo par dana nakon katastrofe, jasno je da se govori o nekakvoj preliminarnoj procjeni koja će doživjeti niz iteracija, kao što možemo očekivati i za Zagreb. Svaka procjena ponajviše ovisi o preciznosti podataka koje koristi, a svi smo svjesni da su baze podataka, posebice o zgradama u Hrvatskoj, veliki problem na kojem bi se trebalo u budućnosti značajno raditi", kažu Uroš i Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.. 

Kako je Zagreb s 42 milijarde kuna došao na 86 milijardi kuna štete?

Uroš i Atalić još u travnju ove godine predstavili su model izračuna preliminarne procjene štete nastale od potresa koji je pogodio Zagreb. Tada su došli do iznosa od 42 milijarde kuna. Kada je ovog ljeta izašao nacrt zakona o obnovi Zagreba nakon potresa, vlada je objavila da šteta iznosi 86 milijardi kuna.

Odakle takva razlika? 

"Prva preliminarna procjena, od 42 milijarde eura, napravljena je oko mjesec dana nakon potresa jer je bilo nužno procijeniti 'utjecaj' odnosno impakt potresa na državni proračun s obzirom na bilo u procesu donošenje Zakona o obnovi. Stručnjaci su napravili 12 različitih procjena ovisno o razini obnove. Da naglasimo, 42 milijarde kuna nije šteta nego obnova. Znači bile su pojedine procjene pojedinih tipova konstrukcije, a odgovorni su odabrali inačicu koja je predstavljena medijima 24. travnja na Građevinskom fakultetu", navode Uroš i Atalić u razgovoru za Index. 

Konačna procjena od 86 milijardi kuna sigurno nije konačna

Metodologija je bila sljedeća. Oštećenja na građevinama su dobivena iz pregleda oštećenja zgrada, koje su proveli stručnjaci statičari, koji su u to vrijeme procijenili oko 13.000 zgrada. U to vrijeme predviđalo se da će ukupni broj zgrada biti oko 18.000 odnosno kada se "počiste" duple prijave, jer su neke zgrade više puta procijenjene.

Osnovne cijene za obnovu su dobivene detaljnim analizama više od 20 zgrada, koje su nedavno (prije potresa) rekonstruirane u Donjem gradu. Analizirane su troškovničke stavke uspoređujući ih s opisima radova definiranim u razinama obnove koji su predviđeni Zakonom o obnovi, a sve cijene su dodatno uspoređivane s cijenama obnove u Italiji.

Vlada je na kraju izašla s konačnom procjenom od oko 86 milijardi kuna. 

"Ta 'konačna procjena', koja sasvim sigurno još uvijek nije zaista i konačna, koristila je istu osnovnu metodologiju i istu bazu podataka, ali uz određene prilagodbe s obzirom na metodologiju Svjetske banke. Korišteni su i noviji podaci, s obzirom na to da je rađena tri mjeseca nakon potresa, što je prva veća razlika jer je ukupni broj zgrada procijenjen na 25.000, što je više od četvrtinu više u odnosu na onu prije", objašnjavaju Uroš i Atalić veliku razliku u procjeni štete odnosno obnove Zagreba.

Dodaju da je osnovni razlog za ovakvu visoku procjenu štete u Zagrebu što prijave građana za procjene štete nisu "zatvorene" i što su različite odluke institucija bile vezane za stvorenu bazu podataka, primjerice sufinanciranje troškova za dimnjake/krovove, organizacija zamjenskog smještaja, podjela materijala za sanacije i slično.

Atalić i Uroš: Stojimo iza brojki 

"Nadalje, metodologija Svjetske banke predviđa Build Back Better (što označava ponovnu izgradnju koja je bolja od one prethodne, odnosno kako bi se u budućnosti smanjili potencijalni učinci neke nove katastrofe, op.a). pa je u troškove uključena i energetska obnova zgrada, a dodatno se predvidjelo povećanje tržišne cijene, veće povećanje cijene za radove na kulturnim dobrima, dodao se PDV i to je bilo dosta da se preliminarna procjena 'podupla'. Također, u ovu procjenu su uzeti u obzir i indirektni troškovi koji su nastali gubitkom za poslovanje, naknade za iseljavanje i zamjenski smještaj itd. Bitno je naglasiti da je osnovna metodologija ista i da sigurno nije zadnja procjena koja će se raditi, a točne cifre se neće znati do završetka radova", zaključuju Uroš i Atalić. 

Upitali smo ih jesu li naišli na kritike prema kojima je procjena štete od potresa u Zagrebu, odnosno obnove, znatno viša od stvarne. Odgovaraju nam da iz njih stoje brojke.  

"Svjesno smo preuzeli rizik, odnosno izložili se, slično kao kad smo 'izletjeli' na teren procjenjujući zgrade u covid-krizi. Bili smo svjesni da je neka, makar gruba procjena nužna da se donese Zakon o obnovi. Od početka smo naglašavali da je procjena preliminarna, ali smo jasno argumentirali metodologiju i korištene vrijednosti. Iskreno, za takve krizne uvjete se može reći da smo i predetaljno analizirali, odnosno "znanstveno", tako da na takve eventualne kritike možemo odgovoriti brojevima iza kojih stojimo", kažu na kraju Uroš i Atalić.

Moguće je da je cijena obnove prenapuhana, ali usporedba s Bejrutom to ne dokazuje

Unatoč svemu gore navedenom, moguće je da je procjena štete u Zagrebu prenapuhana, ali zbog svega što je gore navedeno to ne slijedi iz memea koji se širi društvenim mrežama. 

Isto tako konačne procjene štete i za Zagreb i za Bejrut još uvijek ne postoje i gotovo je sigurno da će se obje procjene mijenjati u vremenu koje dolazi. Kako su nas u više navrata upozorili sugovornici, teško je uspoređivati štetu koja je nastala u Zagrebu s onom koja je nastala u Bejrutu. 

Jedna od najvećih razlika je upravo u tome da će se zgrade u Zagrebu obnavljati, dok će se u Bejrutu, prema svemu sudeći, graditi nove. A to je ipak puno jeftinije.